Egipatski nomadi sade marihuanu


Prema Svjetskoj informacionoj mreži o drogama, Egipat se trenutno nalazi na 12. mjestu na listi država u kojima se najviše koristi marihuana.
Prema Svjetskoj informacionoj mreži o drogama (GINAD), Egipat se trenutno nalazi na 12. mjestu na listi država u kojima se najviše koristi marihuana, što podupire navode iz izvještaja Centra Albassera o drogama u Egiptu.
Čini se da trgovina drogom nije pogođena općom stagnacijom u Egiptu, gdje je njen obim, prema nedavnom izvještaju Centra za studije Albassera, porastao na 400 milijardi egipatskih funti (oko 45 milijardi dolara), što je jednako polovini općeg budžeta Egipta za 2014-2015. godinu.
Prema Svjetskoj informacionoj mreži o drogama (GINAD), Egipat se trenutno nalazi 12. mjestu na listi država u kojima se najviše koristi marihuana, što podupire navode iz izvještaja Centra Albassera o drogama u Egiptu.
Izvještaj Odbora za kontrolu narkotika pojašnjava da se Egipat, zbog svoje duge granice sa susjedima, našao u zoni trgovine narkoticima. Trgovina drogom u Egiptu je u ekspanziji i postaje jednostavna do te mjere da snimatelj programa koji se emitira na jednoj od egipatskih satelitskih televizijskih kanala može snimiti prodaju i zloupotrebu droge u nekoliko egipatskih ulica i naselja.
U izvještaju kojeg je objavio francuski sajt WorldCrunch pod naslovom „Kolaps egipatskog turizma poticaj droga trgovinu opijuma“, ističe se kako se jedan broj nomada, koji su nekada radili u oblasti turizma, sada preusmjerio na uzgoj opijuma u potrazi za izvorima prihoda.
Sigurnosni haos
Direktor egipatskog Centra za politička, pravna, ekonomska i socijalna istraživanja Adel Amer smatra da, nakon revolucije 25. januara 2011. godine, Egipat svjedoči nezapamćenom stanju bezakonja „u kojem su ilegalni trgovci uspjeli preplaviti egipatske ulice oružjem i drogom.“
U svom razgovoru za Al-Jazeeru on kaže kako je do ekspanzije narkotika u Egiptu došlo iz više razloga, među kojima su politički progon i nepravda, te da na taj način građani pokušavaju pobjeći od pritiska stvarnosti, indirektno ukazujući na odnos između droge i rasta dolara, gdje trgovci stranim valutama omogućuju uvoznicima narkotika pristup dolarima.
Amer je ukazao na nužnost usvajanja jasne arapske strategije za suprotstavljanje ovom problemu koja bi se temeljila na efikasnoj saradnji i brzom protoku informacija između arapskih organa za borbu protiv droge koji „svoju efikasnost crpe iz preciznog i odlučnog provođenja sveobuhvatne legislative koja obuhvata ovaj zločin u svim njegovim aspektima.“
Prema statistikama javne sigurnosti, od 2010. pa sve do 2015. godine, najveća stopa zločina povezanih s drogom zabilježena je u mjesecu septembru.
Ekonomski teret
abdul Rahman Hammad, šef liječničkog tima za borbu protiv ovisnosti u bolnici za mentalno zdravlje u naselju Abbassia, pojašnjava da postoje velike poteškoće u procjeni veličine problema vezanog za zloupotrebu droga u Egiptu zbog njegove kompleksnosti, sa jedne strane, te teškoće dobivanja podataka, sa druge strane.
U razgovoru za Al-Jazeeru kaže da se problem zloupotrebe droga procjenjuje na osnovu veličine iznosa koji su plaćeni prilikom njene kupovine. Egipat ne spada u države koje su proizvođači ilegalnih narkotika, nego u tranzitne zemlje, i zbog toga uvoz droge predstavlja teret za ekonomiju ove države, budući da se plaćanje vrši u stranoj valuti, kao i ostalih proizvoda koji se uvoze u državu.
Tu je još jedan faktor, dodaje Hammad, a riječ je troškovima problema koji nastaju kao posljedica ovisnosti o narkoticima, poput gubljenja ili nedostatka produktivnosti što utiče na BDP, a što je Svjetski izvještaj o drogi samo u Americi u 2014. godini procijenio na oko stotinu i dvadeset milijardi dolara. To je 60 posto problema, dok ostatak čine indirektne posljedice.
Dodatni problemi
Tome treba pridodati i troškove nesreća na putevima te probleme koji se javljaju kao posljedica toga, poput invalidnosti i smrtnih slučajeva zbog zloupotrebe droga. Tu su još tereti i troškovi boravka u zatvorima i rehabilitacije, zatim razvoda te mnogih drugih problema koje treba uvrstiti u procjenu veličine pomenutog problema.
Što se tiče troškova liječenja i rehabilitacije, oni podrazumijevaju i neophodan broj kreveta za liječenje ovisnika, zatim lijekove i timove liječnika te usluge rehabilitacije kao i troškove osvješćivanja građana u cilju sprječavanja ovisnosti o narkoticima, pored zdravstvenih problema koji nastaju iz svega toga.
Nastavlja da trgovina narkoticima uzrokuje pojavu onoga što je poznato kao siva (skrivena) ekonomija nad kojom država nema odgovarajući nadzor, što je jedan od važnih razloga za širenje finansijske i administrativne korupcije.

balkans.aljazeera.net

Leave a Reply

Your email address will not be published.