EUROPA BI MOGLA DOBITI NOVU DRŽAVU ‘Naš zadatak je pripremiti sve za taj trenutak’


Predsjednik sjeveroistočne španjolske pokrajine Katalonije, Carles Puigdemont (53), rekao je kako će 2017. proces odvajanja Katalonije od Španjolske ući u fazu iz koje više neće biti povratka čime bi Europa trebala dobiti novu suverenu državu.
“U 2017. će nezavisnost ući u fazu nakon koje više nema povratka zbog demokratske odluke građana. Naš zadatak je pripremiti sve za taj trenutak”, rekao je Puigdemont u razgovoru za španjolske dnevne novine El Pais.
U rujnu je na regionalnim izborima pobijedila koalicija desnih i lijevih stranaka “Zajedno za Da” koja je u roku od 18 mjeseci najavila razdruživanje pokrajine sa 7,5 milijuna stanovnika.
Prošli tjedan je u katalonskom parlamentu izglasano stvaranje katalonske agencije za socijalnu zaštitu, što je označeno prvim zakonom prema stvaranju samostalne države. Preostala dva područja koja namjeravaju promijeniti novim zakonima su porezni sustav koji više ne bi bio u nadležnosti Španjolske te pravosuđe.
U katalonskom parlamentu je 72 od 135 zastupnika za stvaranje republike Katalonije.
“Prije 2012. u parlamentu nas je bilo samo 12 zastupnika za nezavisnost. Sada nas je 72, što je jasna većina”, rekao je Puigdemont koji je u siječnju proglašen predsjednikom. “U društvu postoji jedna većina koja još uvijek nije toliko velika da jednostrano proglasimo nezavisnost”, dodao je.
26. lipnja parlamentarni izbori
Španjolska je jedna od pet zemalja Europske unije koja nije priznala jednostrano odcjepljenje Kosova od Srbije. Ovaj mjesec, 26. lipnja, u zemlji se održavaju novi parlamentarni izbori nakon što četiri vodeće stranke nisu uspjele oformiti vladu poslije izbora u prosincu.
“Nakon tih izbora želimo čuti prijedlog buduće španjolske vlade o organiziranju referenduma u Kataloniji. Slušat ćemo prijedloge, no od referenduma ne odustajemo”, izjavio je Puigdemont.
Od četiri vodeće stranke samo Podemos (Možemo), stranka koja se protivi mjerama štednje, podržava ideju o organiziranju referenduma po uzoru na referendum u Škotskoj u rujnu 2014. godine. Ta je stranka dobila 69 od 350 zastupnika nakon izbora u prosincu. Njen vođa Pablo Iglesias kaže kako on nije za odvajanje Katalonije no da građani imaju demokratsko pravo izraziti mišljenje na referendumu.
“Želimo da ljudi glasuju po škotskom modelu. Bila bi dva pitanja, a jedno od njih ‘jeste li za nezavisnost'”, rekao je predsjednik Katalonije. Vladajuća Narodna stranka desnog centra protivi se referendumu napominjući kako je on u suprotnosti s ustavom iz 1978. kada je u Španjolsku uvedena demokracija i prema kojem se referendumi mogu održavati jedino na razini čitave Španjolske.
Korak po korak
Druga stranka po broju zastupnika, stranka lijevog centra Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE), predlaže promjenu ustava koji bi Kataloniji omogućio veću autonomiju no ne i samostalnost od kraljevine u čijem je sklopu od 1469. godine. Narodna stranka, PSOE te stranka centra Građani napominju kako su Katalonija i ostatak Španjolske snažniji zajedno.
“Koja god vlada bude u Španjolskoj nakon lipanjskih izbora mora razumjeti da je potreban dijalog i dogovor oko održavanja referenduma u Kataloniji. No ne vidim niti jednog lidera dovoljno hrabrog za prihvaćanje prijedloga kojeg, vjerojatno, u svojoj intimi ne smatraju tako nerazumnim”, izjavio je Puigdemont.
Napomenuo je kako će kroz regionalni parlament ići korak po korak te da još uvijek nisu zatražili međunarodnu podršku ukoliko središnja vlada u Madridu nastavi isticati da je referendum nezakonit.
“Ne tražimo priznanje jer ga još uvijek nismo niti zatražili. Ono što sada tražimo je poznavanje prilika jer postoji jedno izraženo nepoznavanje, ili bolje rečeno loše poznavanje, onoga što se događa i što je zapravo Katalonija”, rekao je.
Koalicija “Zajedno za Da” u katalonskom parlamentu ovisi o podršci separatističke Kandidature narodnog jedinstva (CUP), radikalno lijeve stranke. Ove dvije formacije slažu se po pitanju samostalnosti no razilaze se oko gospodarskog programa što otežava donošenje proračuna i funkcioniranje regionalne vlade.
“Na putu prema nezavisnosti mora proći vlak s puno vagona, u koje mora stati puno putnika. No to je vlak koji ide u jednom smjeru”, rekao je Puigdemont.
“Ja sam prijelazni predsjednik. U prijelazu od post-autonomije do nezavisnosti. Moj posao zahtijeva stvaranje strukture države, zakone, internacionalizaciju… Ono što će biti poslije mene bit će potpuno drugačije”, zaključio je. (Hina)

(dnevnik.hr)

Leave a Reply

Your email address will not be published.