Evo koji je najveći živući organizam na zemlji


Najveći živući organizam nije ni slon ni kit, već gljiva, tvrde znanstvenici.

To je gljiva koja raste ispod površine tla i na korijenjima stabala u nacionalnom parku Malheur u Modrim planinama na istoku države Oregon.

Znanstvenici kažu da spomenuta gljiva “leži” na 890 hektara – površini jednakoj veličini 1.220 nogometnih igrališta! Naziv je gljive Armillaria ostoyae, a narod je popularno zove medna gljiva.

Gljiva zapanjuje i svojom starošću procjenjuje se da joj je tek oko 2.400 godina – makar ta vrsta može doživjeti i dva do tri puta duži vijek! Kad bi spomenuta gljiva kojim slučajem bila obdarena “genetskim sjećanjem”, koliko bi tek generacija predstavljala! “Ova gljiva živi ispod površine zemlje i ispod stabala; širi se veoma polako od drveta do drveta po korijenju ili prorasta iz tla i tvori na osobit način isprepletene niti koje zovemo rizomorfama”, napominje dr. Catherine Parks iz Odjela za upravljanje šumskim bogatstvom sjeverozapadne istraživačke službe na Pacifiku.

“Taj organizam može se vidjeti u obliku grozda gljiva zlatnožute boje koje se ujesen pojavljuju na šumskom tlu, no to je tek vrh ledenog brijega, ako se uzme u obzir istinska veličina tog organizma i njegov utjecaj na šumu”.

Gljiva napada korijenje svih vrsta drveća. Kada drvosječe sijeku zaražena stabla, oni pronalaze dugačka bijela vlakna – mycelia – koja iz stabala isisavaju vodu i ugljikohidrate koji su nužni i za gljivin rast. Takvo opasno uplitanje u hranidbeni sustav drveta dovodi na koncu i do njegovog propadanja.

Do nedavno se smatralo da je najveći živi organizam na zemlji gljiva Armillaria ostoyae otkrivena 1992. na zapadu države Washington; ona pokriva površinu od 600 hektara.

Prema riječima dr. Tine Dreisbach, rezultati laboratorijskih istraživanja potvrđuju da je upravo pronađena gljiva – jedinstveni organizam. “Obavili smo stotine pokusa i usporedili ih u različitim podnebljima”, kazala je Dreisbach za BBC. “Kada ti organizmi rastu skupa, u istom podneblju, nastoje se spojiti u jedinstveni organizam; ako načine nekakav prostor između sebe ili naprosto ignoriraju jedan drugoga, određujemo ih kao zasebne individue.

Mi smo uzeli stotine parova spomenute gljive i sva ispitivanja ukazuju na to da je riječ o jednom organizmu – gigantu”.

Djelovanje gljive vrlo je važno za šumski ekosustav. Ubijajući stabla, ona otvara “pukotine” u šumi i omogućuje da se u njih probiju nove vrste raslinja.

Gljiva obavlja preradu i kad stablo istrune snabdijeva mlado drveće nužnim sastojcima, kaže dr. Dreisbach. Osim toga, gljiva osigurava hranu i staništa za nove životinje. Npr., na stabla koja umiru a još nisu pala u procesu truljenja sele se djetlići.

Goleme dimenzije spomenute gljive, drže stručnjaci, mogu biti povezane sa sušnom klimom istočnog Oregona.

Kako bi se smanjila smrtnost stabala u područjima djelovanja spomenute gljive šumari će u njima zasaditi vrste drveća koje su manje podložne njenim pogubnim utjecajima – zapadni ariš, bor i druge.

znanost.geek.hr