Globalni problem prisutan i u BiH: Zurenje u ekrane krivo za porast poremećaja vida kod djece


Dugotrajno zurenje u ekrane pametnih uređaja kao što su tableti, pametni telefoni i laptopi, itekako štetno utječe na vid predškolske i školske djece, mada zvanična istraživanja vezana za ovu pojavu, barem u našoj zemlji, nisu rađena.Dugotrajno izlaganje malim figurama i slovima na svijetlećim ekranima mobitela i tableta, ne utječe štetno samo na dječiji, već i na vid odraslih osoba.

Prema mišljenju doktorice oftalmologije iz Doma zdravlja Centar Elvire Lokmić, u vrijeme razvoja i masovnog korištenja kompjuterske tehnologije evidentan je i porast broja slučajeva poremećaja vida kod predškolske i školske djece.

“Bitno je naglasiti da dugotrajno gledanje u monitore ili pametne ekrane ne izaziva trajna oštećenja vida, ali dovodi do zamaranja očiju koje predstavlja veći problem nego što se to možda čini”, riječi su naše sagovornice. Zamaranje očiju na ovakav način tokom djetinjstva jedno je od stanja koje svakako može dovesti do većih problema sa vidom tokom odrasle dobi. Naime, gledanje u ekran kompjutera ili mobitela izaziva manji intenzitet treptanja nego što je to uobičajeno. Trepćemo 30 do 50 posto rjeđe, a to dovodi do bržeg isušivanja očiju i rožnice.

Gledanjem u ekran oči su izložene stalnom naporu fokusiranja, većinom zbog nedovoljne jasnoće znakova i male veličine slova.

Problemi sa kojima se djeca najčešće susreću pa samim tim i javljaju oftalmologu jesu crvenilo i iritirane oči, suhoća očiju, zamor, zamagljenost vida, kao i glavobolje.

“Ovo se obično dešava zbog gledanja u osvijetljenu pozadinu ekrana tokom dužeg vremenskog perioda u toku dana. Smanjen broj treptaja izaziva suhoću oka, a zamor je izazvan predugom izloženošću plavom svjetlu”, dodaje doktorica Lokmić.

Zbog odbljeska s monitora djeci se vid muti i zamagljuje, a nerijetke su i glavobolje izazvane zamorom oka.

Sočivo oka prolazi kroz posebno naprezanje prilikom gledanja u ekran kako bi lomilo zrake svjetla, a ovo naprezanje može dovesti do kratkovidnosti, odnosno do dioptrije sa minusom. Djeca koja već imaju problem sa kratkovidnošću će se naprezati još i više kako bi normalno vidjeli.

Prevencija je, slažu se oftalmolozi, ključna kod zaštite dječijeg vida te savjetuju male izmjene kako bi se opterećenje i predugo izlaganje djece štetnim svjetlima smanjilo.

Bilo bi potrebno kompjuter i druge uređaje držati pod određenim uglom, kako bi se smanjio štetan utjecaj zračenja i opterećenja očiju.

Potrebno je i smanjiti vrijeme koje djeca provode pred televizorima, kompjuterima i pametnim uređajima u zamračenim prostorijama, s obzirom na to da dodatno osvjetljenje koje pruža sijalica ili lampa smanjuje opterećenje očiju pet do šest puta nego što je to slučaj kada nema dodatnog osvjetljenja.

Djeca koja imaju problem sa kratkovidnošću ili dalekovidnošću, obavezno trebaju nositi naočale, a naročito tokom rada za kompjuterom ili drugim uređajima.“Smatram da roditelji, odgajatelji, učitelji i nastavnici imaju veliku ulogu u otklanjanju ovog problema i jedino zajedničkom saradnjom se može učiniti nešto kako bi se djeci očuvao vid”, smatra Lokmić.Oftalmolozi savjetuju smanjenje upotrebe elektronskih sredstava na najmanju moguću mjeru, kako bi se očuvalo jedno od najdragocjenijih čula, te boravak djece u prirodi i češće bavljenje fizičkom aktivnošću.

Izvor: biscani.net