Hrvati odlučili kojih 27 proizvoda ide na testiranje: Jesu li doista lošiji nego u Njemačkoj?


Gotovo 72 posto ispitanih se uglavnom ili u potpunosti složilo s ocjenom, predloženom u anketi, da su “u očima velikih korporacija zapadne Europe ‘građani drugog reda'”.

Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu (HAH), Andrea Gross-Bošković, u ponedjeljak su u Kući Europe u Zagrebu predstavile rezultate ankete koja je pokazala da velika većina hrvatskih građana smatra da su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a i najavile istraživanje kojim će usporediti kvalitetu proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu.

“Čak 82,6 posto građana Hrvatske smatra da su proizvodi namijenjeni istočnom europskom tržištu lošije kvalitete od onih namijenjenim trgovinama u zapadnim članicama EU”, rekla je Biljana Borzan, hrvatska predstavnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.

Borzan je provela anketno istraživanje s  agencijom GfK na reprezentativnom uzorku od 800 građana, a kroz upitnik, koji je pripremio HAH, saznali su stavove građana o kvaliteti proizvoda na našem tržištu. Anketom se omogućilo hrvatskim građanima da odrede proizvode koji će potom biti uspoređivani s istovjetnim proizvodima s njemačkog tržišta i laboratorijski testirani.”Hrvatska agencija za hranu uključena je kao stručna potpora projektu sa ciljem osiguranja transparentnosti procesa, te odabira najkompetentnijih laboratorija za kontrolu pojedinih parametara”, rekla je Andrea Gross-Bošković.

“Ovo istraživanje ne treba shvatiti kao istraživanje usmjereno protiv industrije. Istraživanje percepcije potrošača pokazalo je da je skeptičnost nedvojbeno prisutna u velikoj mjeri. Čak više od 70 posto ispitanih smatra kako smo u očima velikih korporacija zapadne Europe građani drugog reda, upravo zbog sumnje u dvostruku kvalitetu prehrambenih proizvoda… To je zabrinjavajući postotak. Zato naglašavam kako ne želimo donositi zaključke naprečac, već samo utvrditi pravo stanje stvari. Možda potrošači budu i ugodno iznenađeni”, istaknula je Gross-Bošković.

Ukupno će se testirati 27 proizvoda. Veći dio su odredili građani anketom, a manji je određen uspoređujući proizvode iz češke studije i proizvode koji su, prema ranijem HAH-ovom Nacionalnom istraživanju o prehrambenim navikama odrasle populacije (NIPNOP), se pokazali kao najčešće konzumirani strani brandovi proizvoda u Hrvatskoj, kako bi se osigurao kontinuitet.

“Istraživanje je pokazalo da kupci u Hrvatskoj itekako vode brigu o zemlji porijekla proizvoda koje kupuju. Čak njih 91 posto preferira domaće proizvode, a kvaliteta i sigurnost proizvoda su im najvažniji kad odluče nešto kupiti. Više od 73 posto posto građana vjeruje kako razlika postoji ne samo u  kvaliteti, već i u cijeni” objašnjava Borzan.

Anketa je pokazala i kako gotovo dvije trećine hrvatskih potrošača čita informacije o hrani  i ocjenjuje kao je hrana danas sigurnija nego prije deset godina. Oko tri četvrtine građana, međutim, se uopće ili uglavnom ne slaže s ocjenom da javne vlasti EU-a smatraju zdravlje potrošača važnijim od profita proizvođača.

Gotovo 72 posto ispitanih se uglavnom ili u potpunosti složilo s ocjenom, predloženom u anketi, da su “u očima velikih korporacija zapadne Europe ‘građani drugog reda'”.

Za razliku od dosadašnjih istraživanja koja su provedena u Slovačkoj i Češkoj, Borzan je dio uzorka rezervirala i za deterdžente budući da su se na njih žalili potrošači. Njezino istraživanje je pokazalo kako 64 posto građana smatra da su sredstva za pranje i čišćenje kvalitetnija na tržištu zapadne Europe.

Borzan je pojasnila je da proizvođači različitu kvalitetu proizvoda obrazlažu istraživanja tržišta no dodala je da se to “donekle može shvatiti ako je u pitanju hrana, odnosno različiti ukusi, ali ne ako su u pitanju higijenski proizvodi jer nitko ne želi proizvod koji slabije pere”.

Cilj europarlamentaraca je da mijenjanju zakone na način da se onemogući proizvođačima da pod istim imenom plasiraju različite proizvode u različitim državama da “jer ako smo jedna unija ako imamo zajedničko europsko tržište nema opravdanja da proizvodi budu različiti”, pojasnila je Borzan.

“Iduća faza je kupnja tih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Ovo istraživanje će mi značajno pomoći u mom radu u Europskom parlamentu. Naime, nedavno je i u Vijeću EU ova tema stavljena na dnevni red, i to tek nakon istraživanja parlamentarne kolegice Sehnalove. Jednakost svih građana EU ne smije biti samo na papiru”, istaknula je Borzan.

Lista proizvoda obuhvaćenih istraživanjem utvrđena je temeljem telefonskog istraživaja na uzorku od 800 ispitanika i korištenjem podataka o najčešće konzumiranim stranim brandovima u Hrvatskoj za pojedine kategorije proizvoda.

Testiranje će proći sljedeći proizvodi:

Pića: Jacobs Cronat Gold, Pepsi Cola, Coca Cola, sok od naranče Bravo, ledeni čaj Nestea, pivo Heineken, energetski napitak Red Bull;

Konditorski proizvodi: čokolada s lješnjacima Milka, namaz Nutells, gumeni bomboni Haribo;

Mliječni proizvodi: sirni namaz Philadelphia, voćni jogurt Activia, mliječni desert Monte

Proizvodi od ribe: tuna u maslinovu ulju Rio Mare, riblji štapići Iglo

Ulja i masti: maslinovo ulje Monino, namaz Raman

Tjestenina:špagete Barilla

Grickalice: čips Pringles

Mesni proizvodi: hrenovke Wudy

Dječja hrana: riža i mrkva s puricom Hipp

Proizvodi od žitarica: Nesquick pahuljice od čokolade

Sredstva za pranje i čišćenje: praškasti deterdžent Ariel, omekšivač Silan

Sredstva za osobnu higijenu: gel za tuširanje Nivea, pasta za zube Colgate

poslovni.hr