Najstrože čuvana američka baza otkrivena ispod leda


Skrivena ispod desetaka metara leda, baza bi relativno uskoro mogla otkriti sve svoje tajne

Najstrože čuvana američka tajna baza iz Hladnog rata mogla bi uskoro isplivati na površinu ispod desetaka metara grenlandskog leda.

Globalno zatopljenje odgovorno je za topljenje ledenih santi na Grenlandu koje bi moglo razotkriti tajne baze za koju su Amerikanci mislili da je zauvijek sigurna. Davne 1959. godine američki vojni inžinjeri počeli su bušiti ispod ledadvjestotinjak kilometara od obale Grenlanda.

Jednom dovršena, baza Century dobila je nadimak “grad ispod leda“. U tri kilometra tunela smješteni su laboratoriji, dućan, bolnica, kino i smještaj za 200 vojnika. Napajanje su dobivali iz prvog prijenosnog nuklearnog generatora struje.

Osoblje je, službeno, provodilo istraživanje u građevinske tehnologije podobne za Arktik. Znanstvenici iz baze i jesu prve uzorke ledene jezgre poslali u laboratorije za proučavanje klimatskih promjena našeg planeta.

Baza je u stvarnosti služila za skrivanje tajne tako velike da čak ni danske vlasti nisu znale ništa o tome. “Mislili su da nikad nitko neće otkriti što se krije ispod leda. U šezdesetima globalno zatopljenje nije ni postojalo kao pojam, ali klima se mijenja”, ispričao je William Colgan za britanski Guardian.

Projekt ledeni crv, kako je predstavljen američkim zapovjednicima 1960., proučavao je izvodivost gradnje ogromnih lansirnih rampi dovoljno blizu Sovjetskom savezu. S tih rampi bi Amerikanci lansirali nuklearne bombe izravno na sovjetski teritorij.

Izvorno je bila predviđena gradnja sustava od 4.000 kilometara tunela ispod leda, a površina bi bila tri puta veća od Danske. Potpuno opremljen sustav imao bi 600 projektila spremnih za napad na Moskvu i ostale sovjetske saveznike.

S vremenom su inžinjeri shvatili da projekt nema smisla. Led se stalno kreće itunele su konstantno morali popravljati, a neki su se i urušavali.

Čitav projekt konačno je napušten 1967. godine i posljednji vojnici odnijeli su i reaktor nuklearne elektrane. Iza njih je ostala infrastruktura baze, ostao je biološki, kemijski i radioaktivni otpad i svi su bili uvjereni da će ostati zauvijek zakopan ispod leda.

Istraživanja i simulacije pretpostavljaju da će do 2090. godine otpad početi izlijevati se po okolnom ledu i moru. Čišćenje oko 200.000 litara dizelskog goriva, sličnih količina zagađena vode i doslovno nepoznate količine radioaktivnog materijala i ostalih kancerogenih materijala koji su ostali iza baze.

Problem zbrinjavanja toksičnog otpada mogao bi imati barem tri strane u dogovorima. Grenland je službeno nezavisni teritorij pod danskom krunom, a SAD je izgradio tu bazu i ostavio sav otpad. Uzevši u obzir kako loše idu pregovori Hrvatske i Slovenije o zbrinjavanju nuklearnog otpada iz Krškog, postoji realna mogućnost da će tripartitni pregovori SAD-a, Grenlanda i Danske teško napredovati. Dodatni problem je što postoje ozbiljne sumnje da su Amerikanci tajili što će sve raditi na bazi čak i od Danaca.

Američke vlasti ovih dana tvrde da će surađivati s danskim i grenlandskim predstavnicima kako bi riješili pitanje međusobne sigurnosti, ali još uvijek ne postoji konkretan dogovor o bilo čemu.