Naučnici dobili odgovor: Ovo je pet najgorih droga na svijetu


Koja droga izaziva najveću ovisnost? Naizgled jednostavno pitanje nema jednostavan odgovor. Svako će dati malo različit odgovor.

Istraživači će pričati o uličnoj vrijednosti droge, neki će govoriti o šteti po zdravlje nekih droga, razini aktivacije dopaminskog sustava u mozgu, težini apstinencijske krizie ili kako lako osoba postane ovisna o drogi.

David Nutt sa sveučilišta u Bristolu prije gotovo deset godina pitao je veći broj stručnjaka o njihovom mišljenju o drogama koje izazivaju najveću ovisnost i neki razultati su pomalo iznenađujući.

Nikotin

 

Iako se nalazi na relativno niskom devetom mjestu, od ukupno 20 suspstanci koje su stručnjaci ocjenjivali, nikotin ima ogroman utjecaj na zdravlje ljudi zato što je pušenje toliko prihvaćeno. Nikotin glavni sastojak duhana koji izaziva ovisnost, a istraživanja su pokazala da je gotovo dvije trećine Amerikanaca postalo ovisno o cigaretama nakon što su jednom počeli pušiti. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da više od milijardu ljudi puši. Smatra se da će do 2030. godine oko osam miliona ljudi svake godine umirati od posljedica pušenja.

Alkohol

 

Alkohol kao jedna od najprihvaćenijih psihoaktivnih supstanci nalazi se na petom mjestu najštetnijih droga. Alkohol, točnije etanol, ima velik utjecaj na mozak svih životinja. Eksperimenti na životinjama u laboratorijima pokazali su da konzumiranje alkohola povećava razinu dopamina čak i po tri puta. Naučnici su zaključili da je možda i najgora posljedica alkohola to što veće količine više povećavaju razinu dopamina. Dopamin je kemikalija koja igra veliku ulogu u stvaranju osjećaja sreće i zadovoljstva. Velika većina adiktivnih supstanci izravno potiče rast razine dopamina i tako stvara osjećaj sreće kojeg je gotovo nemoguće replicirati bez utjecaja droga.

Lijekovi za depresiju

 

Barbiturati korišteni su najčešće za liječenje depresije i problema sa spavanjem. Ometaju signale u mozgu što dovodi do postupnog smanjenja aktivnosti određenih dijelova moždanog korteksa. Niske doze barbiturata izazivaju euforiju kod korisnika, ali veće doze su smrtonosne zato što zaustavljaju disanje. Ovisnost o barbituratima bila je znatno više raširena dok je droga bila dostupna na recept, ali napredak znanosti doveo je do nekih drugih droga koje su istisnule barbiturate u liječenju bolesti.

Nutt i suradnici svrstali su barbiturate na treće mjesto po ovisnosti, ali naglašen je jedan drugi problem kod izazivanja ovisnosti, a to je dostupnost proizvoda.

Kokain

 

Nuttovo istraživanje zaključilo je da stručnjaci vjeruju kako je kokain druga najgora droga trenutačno dostupna. Izravno utječe na dopaminski sistem tako što sprječava zaustavljanje stvaranja dopamina. To dovodi do abnormalnog rada mozga koji ne može zaustaviti osjećaje sreće. Nakon nekog vremena, osoba se navikne na razinu sreće koju izazivaju droge i potrebne su sve veće i veće doze kokaina kako bi osoba osjećala istu onu euforiju kao i prvi put.

Istraživanja su pokazala da gotovo četvrtina (21%) svih ljudi koji probaju kokain postane ovisna o njemu.

Heroin

 

Najovisnija droga, prema istraživanju Nutta i suradnika, je heroin. Opojna tvar koja udvostručuje razinu dopamina kod laboratorijskih životinja lako stvara ovisnost, a opasna je i zbog niza drugih razloga.

Najveća opasnost krije se u činjenici da je jako mala razlika između količine heroina potrebne za postizanje euforije i smrtonosne doze. Neka istraživanja pokazala su da je prvom korisniku potrebno oko 50 mg heroina za osjećaj nadrogiranosti, a istom tom korisniku doza od 75 mg heroina može biti smrtonosna.

Uzevši u obzir da je ulični heroin najčešće nepoznatog sastava i koncentracije, gotovo je nemoguće procijeniti koju dozu je potrebno uzeti. Najčešći slučajevi predoziranja su kod ljudi koji su kupili heroin više koncentracije. To znači da su u istoj količini praha koju su navikli konzumirati, uzeli znatno više heroina nego što su očekivali.

Izvor: Fokus.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published.