Njemačka priznaje diplome i državnih i privatnih bh. fakulteta


Njemačka traži visokokvalifikovane stručnjake raznih profila. Ovisno od zanimanja, vrši se i priznavanje, odnosno procjena kvalifikacija, bilo da su one stečene na državnim ili privatnim univerzitetima. Viskoobrazovane osobe koje su diplomu stekle u BiH, a koja žele raditi u Njemačkoj, teško se snalaze u mnoštvu informacija i ponuda kada je u pitanju priznavanje diploma ili procjena kvalifikacija. Nakon pisanja nekih listova sa njemačkog govornog područja da se u BiH na privatnim fakultetima koji u ovoj zemlji „niču kao gljive poslije kiše“, u vrlo kratkom roku može doći do univerzitetske diplome, mnogi diplomci sa ovakvih fakulteta se nalaze pred nedoumicom: da li su njihove diplome u Njemačkoj uopšte priznate?

0,,17566581_404,00

Andrea Eisenbraun, referentica njemačke Centralne službe za inostrano obrazovanje (ZAB) koja vrši procjenu kvalifikacija za diplome stečene u zemljama bivše Jugoslavije, Rumunije, Bugarske i Moldavije pojašnjava: “Mi tu pravimo razliku između diploma stečenih na privatnim i državnim fakultetima, ovisno od statusa institucije. Naime, da bi jedna privatna institucija u Njemačkoj važila kao visoka škola, u zemlji porijekla mora imati status priznate visoke škole.

0,,17566579_404,00

Za to je koliko je nama poznato, u svih deset kantona u Federaciji, u Republici Srpskoj i u Distriktu Brčko, potrebna dozvola nadležnog ministarstva. To pitanje se naravno ne postavlja kod državnih fakulteta, jer su oni kao što i sama riječ kaže, državni.“

Dakle, ukoliko je neki privatni fakultet i njegov studijski program priznat od nadležnog ministarstva u matičnoj zemlji, onda Centralna služba za inostrano obrazovanje vrši procjenu stupnja obrazovanja i za diplome stečene na tim fakultetima.

Regulirana i neregulirana zanimanja
Andrea Eisenbraun naglašava da sve osobe koje su stekle visokoškolsku diplomu u BiH imaju pravo u Njemačkoj tražiti priznavanje ili procjenu svojih kvalifikacija, bez obzira na mjesto stanovanja. Prethodno, a to je vrlo važno kako ističe Eisenbraun, te osobe moraju same utvrditi da li njihovo zanimanje spada u grupu takozvanih reguliranih ili nereguliranih zanimanja. Na ovoj web stranici ćete naći listu reguliranih zanimanja:http://ec.europa.eu/internal_market/qualifications/regprof/.

„Relativno je jednostavno napraviti razliku između reguliranih i neregularnih zanimanja. Kod takozvanih reguliranih zanimanja postoje zakonski propisi kojima je uvjetovano upražnjavanje ovog posla u Njemačkoj. Poštovanje tih propisa nadgleda odgovarajuća pokrajinska institucija koja je onda i nadležna za priznavanje stranih kvalifikacija,“ kaže Eisenbraun.

0,,17566769_404,00

U Njemačkoj u regulirana zanimanja spadaju između ostalih, zanimanja u sektoru zdravstva i obrazovanja – naprimjer ljekari, stomatolozi, učitelji, socijalni radnici, vaspitači, pravnici itd.

S druge strane, za neregulirana zanimanja kojih je čak više nego reguliranih, ne postoji nikakvo formalno priznanje diplome. ”Za ta se zanimanja na tržištu rada možete prijaviti i bez vrednovanja Vaših kvalifikacija i onda sam poslodavac odlučuje o Vašem zapošljavanju i visini plate, jer on bolje može procijeniti Vaše sposobnosti i znanje.” U ta zanimanja spadaju naprimjer ekonomija, zanimanja iz oblasti prirodnih nauka, djelimično jezika, društvene nauke itd“.

Centralna služba za inostrano obrazovanje ZAB, vrši procjenu akademskih kvalifikacija, ali ne i priznavanje, kaže referentica Eisenbraun: “Tu procjenu može koristiti poslodavac, Ured za strance ili Agencija za rad kako bi vršili određena posredovanja ili dodjelu vize. Procjene nisu obavezujuće, ali nude pomoć”. Ovdje ćete naći više informacija: www.kmk.org/zab/zeugnisbewertungen.

Njemačka omiljeni cilj za traženje posla

Amer Džanić iz Sarajeva je završio Fakultet političkih nauka u Sarajevu, smijer socijalni rad. Dakle jedno od reguliranih zanimanja za koje je potrebno priznanje.

0,,17366374_404,00

On je podnio odgovarajući zahtjev i trenutno čeka na odgovor iz Minhena. „Nadam se da će moja kvalifikacija biti priznata, ali još čekam odgovor iz Minhena, tako da trenutno ne mogu o tome mnogo reći. Jedan moj kolega je prošle godine dobio negativan odgovor, ali je on završio trogodišnju višu školu za socijalni rad. Nadam se da će kod mene odgovor biti pozitivniji“.

Amer je u Njemačkoj živio nekoliko godina i ponovo se želi vratiti u ovu zemlju, tako da je odlučio da bez obzira na to da li će mu diploma biti priznata ili ne, krene iz početka i kvalificira se za njegovatelja, zanimanje koje je u Njemačkoj vrlo traženo.

Migranti teže do posla

Posao u mnogim drugim branšama, bez obzira da li stečeno obrazovanje spada u grupu reguliranih ili neregularnih zanimanja, nije lako naći. Osobe migrantskog porijekla teže dolaze do željenog posla, što potvrđuje i ministrica za integracije, porodicu, omladinu i žene u njemačkoj pokrajini Rheinlad-Pfalz, Irene Alt.

0,,17565416_404,00

Ministarstvo na čijem je ona čelu, realizira dvogodišnji projekt takozvanog „anonimnog konkurisanja za posao“. Više informacija naći ćete na stranici ministarstva: http://mifkjf.rlp.de/.

Time posebno osobe sa migrantskim porijeklom i žene dobivaju bolje šanse da ih potencijalni poslodavac pozove na razgovor, jer u dokumentu sa ličnim podacima se ne navodi njihovo ime, porijeklo i spol, već samo vrsta kvalifikacije.

(dw.com)

(Autorka: Belma Šestić, Odgovorna urednica: Zorica Ilić)

Leave a Reply

Your email address will not be published.