Ostavite se dizelaša, krajnji je čas da više uložite u e-vozila


Iako dizelski pogoni imaju pola tržišta, afera Dieselgate opominje da EU mora ubrzati prelazak na elektro.

Cestama Europe vozi sve više električnih i hibridnih vozila, koja ne moraju ni strahovati od curenja baterijskog pogona jer se e-punionice nalaze gotovo u svim većim gradovima i lako su dostupne i na autocestama. Samo u Hrvatskoj, su, primjerice, i ove godine niknule u nizu gradova, što HEP-ove, što HT-a i partnera, a i ponajveći kontinentalni proizvođači automobila, poput Volkswagena, Renaulta i Mercedesa, ne samo da imaju svoje e-modele, već razvijaju i nove, što i drugima postaje trend. No, vlasti EU misle da proizvođači mogu i moraju i više.

Neće se olako predati
Povjerenica za industriju i unutarnje tržište Elżbieta Bieńkowska osjetila je da EU “trokira” u odnosu na SAD u pogledu e-mobilnosti pa je apelirala na autoindustriju da se ubrza i više posveti upravo struji i autonomnim vozilima. Taj apel ima težinu pogotovo nakon lanjske afere njemačkog i europskog ponosa VW-a, koji je “zeznuo” s varanjem na testovima ispušnih plinova svojih dizelaša (afera Dieselgate) u Americi i Europi, ali stručnjaci, kako prenose mediji, drže da se dizel neće lako predati. Sama Bieńkowska imat će težak zadatak uvjeriti i kupce da se odreknu dizelaša – industrija je u takav pogon čije je i gorivo povoljnije od benzina uložila puno, a motori su sve jači i ekološki prihvatljiviji. Argument za neodustanje od dizela je i činjenica da u cijeloj Europi, ne samo u Uniji, dizelaši zauzimaju više od pola tržišta, dok ih je u cijelom svijetu tek petina. Europska komisija ima spreman odgovor: dizelski motori ispuštaju dušični oksid, glavni sastojak smoga kojim su zagušeni veliki gradovi, gdje je i većina stanovnika i ekonomske moći.

Bienkowska

Novac s istraživanja čišćih motora treba usmjeriti u aute s nultom emisijom ispušnih plinova.

Dizelaše će se stoga podvrgavati zahtjevnijim ekotestovima kako bi i proizvodnja, citira se, “postala skuplja, pogotovo za manja vozila”. “Ne treba nastaviti s ulaganjima u istraživanja boljih i čišćih benzinskih i dizelskih motora, već novac prebaciti u elektrifikaciju i stvaranje vozila s nultom emisijom ispušnih plinova, a to bi nam trebala biti i pouka iz Dieselgatea”, odlučna je povjerenica, kojoj je jasno da će i Komisija morati odriješiti kesu ne bi li ostvarila ovaj imperativ, ali i riješila dva temeljna problema: još uvijek previsoku cijenu električnih vozila i razmjerno kratku udaljenost koju mogu prevaliti jednim punenjem baterija, pri prosječnim brzinama. Očekuje se ne samo nova legislativa, u EU počesto zapletena, već i široka kampanja s naglašavanjem koristi elektromobilizacije.Kod nas državni poticaji
U Hrvatskoj je podsjetimo, nekoliko godina bila dobra praksa da je i država kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost subvencijama poticala kupnju ekoloških, mahom električnih vozila. Poticaji su sezali i do 70.000 kuna po vozilu i 2015. je građanima Fond isplatio 18,5 milijuna kuna za nabavu 506 vozila. Pisao je tako Večernji list ovog ljeta, navodeći da su poticaji ove godine izostali. U cijeloj Europi je u srpnju bilo registrirano oko 535 tisuća raznih e-vozila (oko 1,5% svih), a najviše ih, zaključno s istim mjesecom, prodano je u Norveškoj, te Nizozemskoj i Francuskoj.

poslovni.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published.