Postoji li stvarno osjetljivost na gluten?


Sve više ljudi izbacuje gluten iz prehrane uz izgovor da im izaziva razne probleme, ne samo u probavi

Milijuni ljudi diljem svijeta odriču se glutena, bjelančevine iz žitarica, a trgovački lanci sa zadovoljstvom pružaju takvu hranu. Ljudi koji se odriču glutena kažu da se nikad u životu nisu bolje osjećali, ali postoje i ljudi koji tvrde da gluten ne šteti praktički nikome.

Prema nekim procjenama, oko 1% svjetske populacije boluje od celijakije i njima doista gluten šteti. Naime, celijakija je neizlječiva bolest probavnog trakta. Oboljelima gluten dovodi do reakcije imunološkog sustava i tada vlastito tijelo uništava osjetljivu sluznicu crijeva. To dovodi do bolova u trbuhu, ali može stvoriti i ozbiljne probleme pothranjenosti zbog oslabljene probave.

Ovih dana, veliku većinu među ljudima koji izbjegavaju gluten čine osobe koje nemaju celijakiju već zbog vlastitog odabira odriču se hrane od žitarica, u što uključuju kruh, tjesteninu i sve proizvode s brašnom.

“Necelijakična osjetljivost na gluten nije općeprihvaćeni medicinski sindrom”, piše Chris van Tulleken za BBC. Usprkos tvrdnjama mnogih ljudi da im zbog glutena imaju probavne smetnje, povišenu temperaturu ili su jednostavno umorni, eksperimenti nisu decidirano ustvrdili postojanje osjetljivosti na gluten.

Kako bi pokušali dokazati postojanje takve osjetljivosti, BBC-jeva ekipa pozvala je 60 volontera spremnih na višetjednu bezglutensku dijetu. Svi su sudionici bili zdravi (nisu patili od celijakije), iako su neki bili uvjereni da imaju intoleranciju na gluten, dok su neki bili izrazito skeptični i smatrali da su ljudi koji izbjegavaju gluten hipohondri.

Proveden je dvostruko slijepi eksperiment što znači da su svi sudionici bili uvjereni da su na bezglutenskoj dijeti, no dio vremena su za jedan obrok dobivali tjesteninu koja je sadržavala gluten, iako im to nije bilo rečeno.

Istraživanje je trajalo nekoliko tjedana i većina sudionika osjećala je da se hrani zdravije, izgubili su na težini i osjećali su se bolje. Većina sudionika je uspješno prepoznala kada su dobivali glutensku, a kada bezglutenski tjesteninu. Dio sudionika se u razdoblju kada su jeli tjestninu s glutenom doista i osjećao umornije i lošije raspoloženo.

S obzirom da je veoma teško pronaći bezglutensku tjesteninu koja se okusom ne razlikuje od glutenske, moguće je da je činjenica da su sudionici uspješno prepoznali tjesteninu utjecala na broj i jačinu simptoma koje su prijavili istraživačima. Zbog toga je provedeno i testiranje krvi te pregled upalnih markera te se pokazalo da nema nikakve razlike između nalaza u razdobljima bezglutenske i glutenske dijete.

Istraživači nisu uspjeli dokazati niti učinkovitost jednokratnih testova za netoleranciju na hranu i preporučaju da se ni ne koriste.

Međutim, ako ipak mislite da ne podnosite gluten, preporuka je da posjetite svog liječnika obiteljske medicine i njemu ispričate svoje simptome. Hrvatsko društvo za celijakiju ne preporuča izbacivanje glutena iz prehrane sve dok liječnik ne dijagnosticira celijakiju.
Ako liječnik ne dijagnosticira celijakiju ili općenitu alergiju na žitarice, preporuča se provesti svojevrsnu eliminacijsku dijetu kako bi se ustanovilo koja hrana izaziva probavne smetnje. Takvom dijetom izbacite iz prehrane sve namirnice na koje sumnjate da stvaraju probleme i postupno ih vraćate u prehranu jedne po jedne sve dok ne utvrdite koja točno namirnica vam smeta.

Naravno, najbolje je takvu dijetu provesti pod nadzorom liječnika ili školovanog nutricionista.

Leave a Reply

Your email address will not be published.