Šta ulazak Moskve u rat znači za Siriju: Koga Rusija, ustvari, bombardira i zašto


Rusija je u srijedu izvela niz zračnih napada u Siriji, što predstavlja dramatičnu eskalaciju uključenosti Moskve u sirijski rat. Dok Rusija tvrdi da su ciljevi napada bili militanti Islamske države, analitičari i zvaničnici tvrde da je Rusija ciljala pobunjeničke grupe kako bi učvrstili režim predsjednika Bashara Assada, njihovog saveznika, piše Huffington Post.

Napadi su uslijedili nakon nekoliko sedmica slanja trupa u Siriju i borbenog govora Vladimira Putina u UN-u u kojem je ruski lider obećao da će povećati ulogu svoje zemlje u borbi protiv terorizma. Putin je stekao jednoglasno odobrenje parlamenta za vojne operacije u Siriji u srijedu, a zatim vrlo brzo mobilizirao borbene avione koji su već bili stacionirani u toj zemlji.

Za razliku od ruskih izjava da su napadi u srijedu pogodili ciljeve Islamske države, američki i zvaničnici NATO-a su izjavili da pogođena područja “vjerovatno nisu pod kontrolom IS-a” te da je riječ o teritoriji koju kontroliraju pobunjenici protiv Assadovog režima.

Vođa prozapadne opozicije u Siriji Khaled Khoja ustvrdio je da su svih 36 žrtava napada bili civili.

“U području koje su danas bombardirali nema IS-a. Ta grupa je tu poražena prije godinu dana”, izjavio je Khoja na konferenciji za novinare u srijedu.

Stručnjak za geolokaciju Elliot Higgins također tvrdi da je pogođeno područje daleko od teritorije koju kontrolira Islamska država.

Umjesto da pokuša uništiti Islamsku državu, kažu analitičari, Rusija svojim zračnim napadima pokušava pomoći Assadu.

Rusija je čvrsto podržavala Assadov režim i prije i za vrijeme građanskog rata u Siriji.

“Oni to predstavljaju kao rat protiv IS-a kako bi opravdali svoju povećanu vojna aktivnost”, rekao je Will McCants, stručnjak Brookings Instituta za Islamsku državu. “Prije svega to ima veze s ruskom zabrinutošću zbog kolapsa Assadovog režima.”

Ako napadi nastave ciljati pobunjeničke grupe umjesto Islamske države, onda bi IS mogao profitirati od ruske kampanje.

Sirijski režim u prošlosti je skoro uvijek izbjegavao borbe s IS-om. Na ovaj način su potkopavali druge pobunjeničke grupe, koje su bile primorane boriti se na dva fronta. U isto vrijeme, Assadov režim na ovaj način je želio pokazati zapadnim silama da njegova vlast nema prave alternative u Siriji.

Dugoročne posljedice Putinovog povećanog angažmana u Siriji su vrlo mutne, a analitičari kažu da bi se sukob mogao još više razvući, kao i postati krvaviji zbog napada Rusije.

www.cazin.net

Leave a Reply

Your email address will not be published.