Što ako tražimo izvanzemaljce na krivim mjestima i ako su oni zapravo strojevi, pitaju se znanstvenici


Već više od stoljeća ljudi preispituju jesu li sami u svemiru. Ove godine, nerazovijetni signali iz prvog velikog televizijskog događaja – Olimpijade 1936., koju je organizirala nacistička Njemačka – proći će pored potencijalno nastanjivih planeta.
Prva sezona Igre prijestolja već je dosegla najbližu zvijezdu izvan našeg Sunčevog sustava. Pa zašto izvanzemaljci ne te pozive ne odgovaraju, pita se BBC. Postoji mnogo očitih odgovora, nastavljaju.
Možda ne postoje inteligentni alieni u našoj blizini. Možda se nikada nisu razvili dalje od mikrobiotičke sluzi ili su, jednostavno, na temelju naših signala, zaključili kako im je sigurnije da ostanu daleko. Postoji, međutim, još jedno objašnjenje: izvanzemaljci nisu niti blizu poput nas.
Možda su potpuno drugačiji od nas
“Ako pronađemo signal, ne bismo trebali očekivati da će s druge strane mikrofona biti neka vrst mekog protoplazmičkog aliena”, kaže Seth Shostak, viši astronom za potragu za izvanzemaljcima organizacije Seti.
Seti aktivno traži znakove inteligentnog izvanzemaljskog života već više od pola stoljeća. Unatoč nekim primamljivim znakovima, do sada nisu pronašli ništa konkretno. “Možda najznačajnija stvar onog što radimo jest da razvijamo naše vlastite nasljednike”, kaže Shostak. “Ako možemo razviti umjetnu inteligenciju u roku od nekoliko stotina godina od izuma radija, bilo koji izvanzemaljci koje bismo mogli čuti, su vrlo vjerojatno već prošli tu točku”.
“Drugim riječim”, nastavlja, “najveći dio inteligencije u svemiru, usudio bih se reći, jest sintetička inteligencija i to bi moglo razočarati filmske fanove koji očekuju male sive dečke s velikim očima, bez odjeće, kose i smisla za homor”, kaže.
Jesu li mogući strojevi pametniji od ljudi?
“Jednom kada razvijete umjetnu inteligenciju možete to koristiti kako bi razvili novu generaciju razmišljajućih stvari i tako dalje – unutar 50 godina imate ne samo stroj koji je znatno pametniji od prethodne generacije, nego svakako pametniji od svih ljudi zajedno”, kaže Shostak.
“Veliko je pitanje”, kaže astronom i autor knjige “Potraga za Zemljinim blizancem” Stuart Clark, “hoće li umjetna inteligencija postati svjesna i definirati svoje vlastite ciljeve i odlučiti da ne trebaju biološka stvorenja koja su ih razvila”.
Od samosvjesnih strojeva smrti iz Berserker knjiga do kiborga iz Battlestar galaktike ili terminatora, znanstvena fantastika sigurno ima puno ideja kako bi umjestna inteligencija mogla izgledati i kako bi mogla izbrisati svoje slabije biološke kreatore. No, to nije nužno neizbježan put bilo koje tehnološke civilizacije. Umjetna inteligencija – istinski inteligentni strojevi sa sintetičkim super mozgom – možda uopće nisu mogući.
Limitiramo potragu i rezultat
Vrlo je nejasno hoće li se tako nešto zaista i dogoditi, kaže Clark. “No, ključna stvar jest da mi tražimo nešto što smo već zamislili da je malo poput nas i limitiramo potragu i rezultat”, kaže.
Seti koristi radio-teleskopske tanjure u Kaliforniji tražeći signale. Prijemnici su usmjereni prema zvjezdanim sustavima gdje su otkriveni planeti. Ti bi planeti mogli imati tekuće oceane i uvjete za život koji bi judsku evoluciju učinili mogućom. No, strojevi bi mogli živjeti bilo gdje. “U tome je cijeli problem”, kaže Shostak. “Ne samo da bi mogli biti bilo gdje, za njih bi imalo smisla da idu na mjesta u svemiru gdje postoje veliki izvori energije – ako ćete puno razmišljati, puno energije pomaže, pa je možda to mjesto koje traže”.
Seti će nastaviti tražiti život na planetima sličnim Zemlji. “No, tijekom vremena, ako možemo doći do nekih ideja gdje se može pronači sintetička inteligencija, mislim da će biti sve više i više eksperimenata usmjerenih prema tome”, kaže Shostak.
Kontroverzna strategija
Drugi bi pristup bio emitirati poruku sa Zemlje i ciljati određena područja svemira. To bi bila kontroverzna strategija, a Stephen Hawking je upozorio kako bi ona mogla Zemlju učiniti ranjivom za napade i eksploataciju. “Moramo samo pogledati na sebe kako bi vidjeli kako se inteligentan život može razviti u nešto što ne bismo željeli upoznati”, kazao je 2010.
Jesmo li, dakle, bliže otkriću inteligentnog života u svemiru? “Ne mislim da se može reći da ne postoji ništa”, kaže Shostak. “Ono što možete reći jest da je nešto krivo s našim pristupom tako da su, po meni, ovo vrlo, vrlo rani dani za razmišljanje o odustajanju”. S time se slaže i drugi sugovornik BBC-a, Stuart Clark.

telegram.hr