Tajni arhiv / “Ispod zemlje”: Vatikan skriva najveće skandale u historiji


Vatikanski tajni arhiv vjerovatno je jedno od najtajanstvenijih mjesta na svijetu.
Arhiv je posljednji dom nekim od najvažnijih dokumenata europske historije, a samo odabrani imaju pristup dokumentima. Dio arhiva nedostupan je čak i papi, piše portal All Day.
Vatikanski arhiv pravi je labirint hodnika i polica s knjigama koji se proteže ispod dvorišta Pigna u sklopu Vatikanskog muzeja. Milioni dokumenata o crkvenoj historiji i crkvenim poslovima skriveni su ispod slojeva betona.
Stoljećima je vrijedila tradicija strogog čuvanja svih spisa, a tek 1881. godine je samo jedan dio arhiva otvoren istraživačima. Međutim, čak i istraživači koji dobiju pristup, oko 1.000 znanstvenika svake godine, ne mogu slobodno razgledati sve dokumente. Moraju tražiti tačno određeni dokument i čuvari arhiva im onda daju baš taj dokument i niti jedan drugi.
Određeni dokumenti i spisi dostupni su javnosti, ali kao i oko svake druge tajnovite arhive, brojne teorije zavjera vrte se i oko Vatikana. Zbog mreže tajnovitosti oko arhiva, ne postoje dokazi da su objavljeni dokumenti reprezentativni primjer skrivenih spisa ispod Vatikana. Neke teorije zavjera govore da Vatikan skriva dokumente koji negiraju postojanje Isusa Krista, dokaze o postojanju izvanzemaljaca, pa čak i tačnu lokaciju Svetog grala.
Na stranu brojne teorije zavjera i gotovo nevjerojatne priče o spisima u hladnim hodnicima ispod Vatikana, objavljeni dokumenti gotovo su jednako zanimljivi. Na relativno nedavno održanoj izložbi vatikanskih dokumenata Lux Arcana prvi put je javnosti predstavljena izvorna proklamacija o ekskomunikaciji Martina Luthera. Papa Leo X 3. januara 1521. godine napisao je bulu Decet Romanum Pontificem u kojoj vođu reformacije izbacio iz katoličke crkve. Luther je svoj primjerak spalio, ali u vatikanskim arhivima sačuvan je papinski primjerak.
Jedan drugi dokument je zahtjev za poništenjem braka engleskog kralja Henryja VIII. Više od 80 svećenika i plemića srednjovjekovne Engleske molilo je papu Klementa VII da poništi brak njihovog kralja koji nije mogao dobiti sina s Catalinom od Aragona.
Gotovo metar papira potrošen je na pojašnjavanje svih razloga zašto brak nikad nije bio validan, ali Klement je odbio poništiti brak što je dovelo do otcjepljenja engleske od rimokatoličke crkve i početka engleske crkvene reformacije.
Mnogi objavljeni dokumenti obilježavaju bitne događaje kroz historiju. Jedan od takvih spisa je i originalno pismo škotske kraljice Mary.
Papi Sixtusu V pisala je tek nekoliko sedmica prije njenog smaknuća zbog sumnje da je htjela ubiti svoju rođakinju, englesku kraljicu Elizabetu I. Pisala je da je zauvijek odana katoličkoj crkvi te da njeni neprijatelji samo potpiruju glasine kako bi je osumnjičili da je imala išta s pokušajem ubojstva kraljice Elizabete, prenosi Express.

radiosarajevo.ba