Ukidaju pomicanje sata. A mi?


Sve više zemalja napušta sezonsko računanje vremena, a posljednja je takvu odluku donijela Turska
I Turska je usvojila zakon prema kojem pomicanje sata u skladu s godišnjim dobom odlazi u povijest. Vrijeme će se nadalje neprestano računati po ljetnom modelu i kazaljke sata više se neće vraćati unazad u skladu sa zimskim računanjem vremena. Ta odluka turske vlade dolazi točno stotinu godina nakon što je pomicanje kazaljke na satu u skladu s godišnjim dobom prvi put zaživjelo u svijetu. Naime, prvi je put kazaljka pomaknuta sat vremena unaprijed u proljeće 1916., i to na području tadašnje Austro-Ugarske, što znači da je i upravo na prostoru Hrvatske provedena prva korekcija vremena prema godišnjem dobu.
Tim pomicanjem sata unaprijed tijekom proljeća i njegovim vraćanjem na “redovno vrijeme” tijekom zime usklađuje se period dnevnog svjetla s uobičajenim dnevnim rasporedom čovjeka. Pojednostavljeno, koristi se sat vremena dnevnog svjetla tijekom ljeta koje bi, da se sat ne pomiče unaprijed, većina ljudi jednostavno prespavala. Na taj način dobiva se više dnevnog svjetla za uobičajene dnevne aktivnosti. Upravo to je i bio povod austrougarskim vlastima za provođenje tog eksperimenta 1916. jer se očekivalo da će biti ušteđena znatna količina energije potrebne za rasvjetu.
U turizmu se troši noću
Tijekom posljednjeg stoljeća, model pomicanja kazaljki na satu prihvatla je cijela Europa i Sjeverna Amerika, dok je u ostalim dijelovima svijeta ljetno računanje vremena poznato samo u nekoliko zemalja poput Irana, Mongolije, Brazila ili Namibije. Do prije nekog vremena ljetno računanje vremena provodila je i Rusija, no odlukom Vladimira Putina to je ukinuto, a Rusija se vratila na standardno, zimsko računanje vremena tijekom cijele godine.
O pitanju je li promjena vremena u skladu s dobom godine dobra odluka ili ne postoji više mišljenja, svi imaju svoje argumente. S jedne strane, ljetno računanje vremena bolje je za sve one koji se bave sportskim aktivnostima na otvorenom jer i nakon završetka radnog dana imaju dovoljno dnevnog svjetla. Dobro je i za ljude koji rade u tvornicama ili uredima jer im se produljuje efektivan dan. S druge strane, ova promjena nepovoljna je za poljoprivrednike jer se ljetno vrijeme ne poklapa sa stvarnim, biološkim vremenom.
Posebno je osjetljivo pitanje promjene vremena u turističkim zemljama poput Hrvatske.
– U ekonomskom smislu i jedan i drugi model imaju prednosti i mana, ovisno s koje se pozicije gleda. Tako je, s jedne strane, produktivnost ljudi zaposlenih u uredima veća tijekom ljetnog računanja vremena, a u tom ljetnom periodu se i više vremena provodi na otvorenom, što utječe na pozitivne rezultate sportskih klubova, iznajmljivača teniskih terena i slično. S druge strane, u turizmu se troši noću. Poreč je u sedam navečer pust, svi su u kućama ili na plaži, a prava potrošnja i život na ulicama počinje tek kada zađe sunce. Ugostiteljima i trgovcima na Jadranu zasigurno odgovara što kraći dan – kaže ekonomski analitičar Igor Zgrabljić.
Logističke teškoće
Ipak, koliko god ukidanje ljetnog računanja vremena bilo svojevrsni trend u ostalom svijetu, na području Europe malo je izgledno i prilično je vjerojatno da će građani Hrvatske i sljedećih godina pomicati kazaljke svakog proljeća i jeseni. Praksa ljetnog računanja vremena ukorijenjena je na području EU, a njezina promjena donijela bi previše logističkih problema.

vecernji.hr

Leave a Reply

Your email address will not be published.