Upitnik / Ovo će nas pitati EU: Znamo li koliko imamo pčela, gojaznih osoba, alkoholičara…


Za 23 dana u Sarajevo će doći povjerenik za proširenje i politiku susjedstva Evropske unije Johannes Hahn i donijet će veliku torbu punu – upitnika.
Osobno će predsjedavajućem Vijeća ministara Denisu Zvizdiću predati gomilu pismenih pitanja na koja BiH mora odgovoriti najkasnije do maja iduće godine. Na osnovu odgovora u Bruxellesu će se sklopiti slika o sposobnosti BiH da prihvati uvjete za članstvo u EU što je uvjet za davanje preporuke za kandidatski status i otvaranje pregovora o članstvu.
Kako saznaje Dnevni list, povjerenik Hahn donijet će ukupno 3.500 pitanja, a bh. vlasti na svako moraju dati precizan i tačan odgovor.
Najveću pomoć u tome BiH očekuje od Hrvatske i Srbije koje su sve to prošle, ali kako poručuju iz EU prepisivanje ne dolazi u obzir – tačnost svakog odgovora EU lako može provjeriti i to će svakako i raditi posebno ako bude sumnjivih odgovora. Prema svim računicama, morat će se prevesti 25.000 do 30.000 stranica odgovora. Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara već pobjednički najavljuju da će naša zemlja do kraja iduće godine dobiti kandidatski status.
Evropsku uniju interesira sve, od „igle do lokomotive“. Osim ostalog, BiH će morati precizno odgovoriti na pitanje koliko ima stabala šljive, koliko ima košnica na osnovu čega će se izvući broj pčela odnosno pčelinjih rojeva, zatim koliko ima gojaznih građana, koliko ima bolesnih građana i od kojih bolesti…
Primjera radi, među pitanjima su i ona o razlozima štrajkova, o točnom broju krava muzara, pilića, ovaca, junica, zatim o broju pretplatnika na mobilne i fiksne telefone, o odnosu zaposlenih žena i muškaraca.
Evropsku uniju zanima i sve o rakiji i vrstama rakije i vina – koliko traje proces proizvodnje, gdje se proizvodi i u kojim količinama. Jedno od pitanja je i koliko je poštaru potrebno vremena da dostavi pismo, ali i ono o tome kako se postaje babica pri porodu i koliko babica ima u BiH.
Također, tu je i pitanje tko odobrava i štampa školske udžbenike, zatim kako se štite životinje, posebno kako se šiti svilena buba i da li je zabranjeno skidanje krzna s lisica.
BiH je dužna dati i precizan odgovor na pitanje koliko ima kafana, restoran i hotela, kakva je sigurnost žičara na skijalištima, koliko i kako se uništava krivotvorene bižuterije, zatim koliko je ribe ulovljeno u rijekama u posljednjih deset godina. Tu su i pitanja o broju ribnjaka i ribočuvara, o tome koje vrste riba i žaba se mogu kupiti, kako se izdaju dozvole padobrancima, koliko ima oružja, koliko ima registriranih pištolja i komada lovačkog naoružanja.
Evropsku uniju također zanima i postoje li u BiH glasački listići na Brajevom pismu, tačan broj pekara, tačan broj učenika svih nacionalnosti, kako se sklapa i razvrgava brak sa strancima i strankinjama, tačan broj alkoholičara, koliko ima hotelskih soba, koliko ima klozeta i kupatila u domaćinstvima, potom precizan broj farmi… Među pitanjima je i ono o odnosu prema životinjama u zoološkim vrtovima…
Zanimljivo je da je Hrvatska svojevremeno dobila 4.560 pitanja i rok od tri mjeseca da na njih odgovori, Makedonija 4.666 pitanja, Albanija 2.280, Crna Gora 2.180, a Srbija 2.483 pitanja. Te četiri zemlje imale su rok od dva mjeseca da odgovore. Kada se to ima u vidu, onda ispada da BiH i neće loše proći s tim da je čekaju i neka dodatna pitanja zbog specifičnosti ustrojstva države i njenog unutarnjeg uređenja. U Vijeću ministara sve ovo spremno dočekuju i ističu da će uspješno odgovoriti na upitnik EU, a na cijelom tom poslu osim niza stručnih timova morat će da radi i armija prevoditelja.

radiosarajevo.ba