Žestoko prvo sučeljavanje Clinton i Trumpa


Kandidati na američkim predsjedničkim izborima međusobno su se optužili za prikrivanje istine, neiskrenost i rasizam.

Demokratska kandidatkinja na američkim predsjedničkim izborima Hillary Clinton i njen republikanski suparnik Donald Trump sukobili su se oko pitanja ekonomije te vanjske i unutrašnje politike u prvoj predizbornoj predsjedničkoj debati tokom, koje su žustro raspravljali i često upadali jedno drugome u riječ.
Za Trumpa (70) je prva debata bila prilika da pokaže kako se može kontrolirati, dok je za Clinton (68), prema mišljenju analitičara, sučeljavanje bilo prilika da uvjeri birače da joj se može vjerovati.
Preostaje da se vidi kako su birači ocijenili njihov nastup u prvom od ukupno tri predviđena direktna sučeljavanja, prenosi agencija Hina.
Tokom debate, Clinton je optužila Trumpa za rasizam i izbjegavanje plaćanja poreza, a on je rekao da dugogodišnje služenje Hillary Clinton u javnoj administraciji predstavlja “loše iskustvo”, s vrlo malo rezultata, te je sugerirao da je njeno odbacivanje trgovinskog sporazuma s azijskim zemljama neiskreno.
Nakon što su se rukovali i pozdravili s osmjesima na licu, dvoje kandidata brzo je počelo s napadima.
Međusobne optužbe
Hillary Clinton je kritizirala Trumpovo plaćanje poreza, a milijarder je bivšu državnu sekretarku optužio da “samo priča, a ništa ne radi”.
Clinton i Trump su se međusobno optužili za prikrivanje istine i pozvali gledatelje da za detalje pogledaju njihove web stranice.
Clinton je Trumpa oslovljavala s “Donald”, a on je nju oslovljavao sa “sekretarka Clinton”.
“Imam osjećaj da ću biti okrivljena za sve”, rekla je Clinton, prva žena koja je dobila predsjedničku nominaciju jedne od dviju velikih američkih političkih stranaka.
“Zašto ne?”, odvratio je na to Trump.
Prva predsjednička debata izazvala je golemo zanimanje američke i svjetske javnosti.
Izjednačena utrka za Bijelu kuću te nepredvidljivi sukobi stilova dvoje rivala koji se dobro poznaju stvorili su veliki interes za potencijalno ključnu debatu za izbore koji se održavaju za šest sedmica, 8. novembra.
Najnepopularniji kandidati
Afroamerički glasači u velikoj mjeri podržavaju Clinton, a Trump je posljednjih sedmica pokušavao privući te birače, rekavši da će imati koristi od njegove politike te naglašavajući da politika Baracka Obame i Clinton nije pomogla Afroamerikancima.
Na početku debate kandidati su iznijeli svoje suprotstavljene vizije razvoja ekonomije.
Clinton je kazala da Trumpov plan ekonomske politike favorizira najbogatije.
“I to bi, zapravo, bila najekstremnija verzija, najveće porezne olakšice za najmanji postotak najbogatijih koje smo ikad imali u ovoj zemlji”, rekla je Clinton.
I Clinton i Trump, za koje ankete pokazuju da su najnepopularniji kandidati za Bijelu kuću u historiji, nadali su se da će iskoristiti debatu kako bi privukli glasove neodlučnih birača te ispravili nedostatke iz svojih dosadašnjih kampanja.
Dvoje preostalih predsjedničkih kandidata – libertarijanac Gary Johnson i Jill Stein iz Stranke zelenih – nisu pozvani na prvu predsjedničku debatu, jer u ispitivanjima javnog mnijenja nisu prešli prag popularnosti od 15 posto na nacionalnom nivou.
Anketa Reutersa i Ipsos pulsa objavljena uoči prve debate pokazala je da Clinton vodi ispred Trumpa na tradicionalnom bojištu američkih predsjedničkih kandidata na Floridi, čime je ojačala svoju poziciju u utrci za Bijelu kuću.
Ankete: Clinton ima prednost
Kad bi se izbori održali u ponedjeljak, Clinton bi osvojila 259 elektorskih glasova, sa šansom od 88 posto za osvajanje njih 270, čime bi osigurala pobjedu, piše u anketi.
Trump bi prema anketi osvojio 191 elektorski glas.
Anketa svake sedmice ispituje stavove 15.000 Amerikanaca, procjenjuje rezultate po državama koji određuju elektorske glasove.
Taj rezultat predstavlja prvi napredak u anketama za Clinton u nekoliko sedmice.
Prošli rezultati, objavljeni 16. septembra, dali su joj šansu od 61 posto za pobjedu, sa 14 elektorskih glasova prednosti.

balkans.aljazeera.net