Zub vremena: 5 mjesta s UNESCO-va popisa koja morate posjetiti prije nego li nestanu


Prašume Atsinanana na Madagaskaru dodane su na popis 2007. zbog svoje biološke raznolikosti. 3 godine kasnije lokacija je stavljena na popis onih koje su u opasnosti zbog pretjerane i ilegalne sječe drveća…
Kako bi je UNESCO svrstao na popis svjetske baštine, određena lokacija mora zadovoljiti stroge kriterije. Do sada, na popisu je uvršteno 981 lokacija, od grenlandskih ledenjaka do egipatskih pustinja.
Nažalost, dok uvrštavanje na popis nosi svojevrsni prestiž, ono sa sobom ne nosi i zaštitu. Tako je potkraj 2013. godine čak 44 lokacije bilo ‘u opasnosti’. Dok je dobar dio tih lokacija u opasnosti zbog ljudskih sukoba, jedan dio pod velikim je rizikom zbog prirodnih kolebanja, lošeg upravljanja i nezaustavljivog zuba vremena. Sljedećih pet lokacija smatra se ‘u opasnosti’ upravo zbog utjecaja zuba vremena. Još su uvijek sigurne za posjetitelje, pa razmislite o tome da ih uvrstite na svoj popis mjesta koja morate posjetiti prije nego što nestanu.
Koraljni greben Belizea
Uz obalu Beliza živi jedan od najvećih koraljnih ekosustava na zapadnoj hemisferi i drugi po veličini u svijetu. Sa svojom omamljujućom plavom vodom, stotinama pješčanih sprudova i bogatim morskim životom, lako je shvatljivo zašto je 1996. godine uvršten na UNESCO-v popis svjetske baštine. No, 2009. premješten je na popis mjesta koja su u opasnosti, zbog UNESCO-ve zabrinutosti sječom drveća mangrove i pretjeranog razvoja. Ovo drveće, koje podnosi slanu morsku vodu, do 2008. godine bilo je zakonom zabranjeno sjeći. No, nakon te godine ukinuta je zabrana i od tada je krenula potpuna devastacija područja.
Prašume Atsinanana, Madagaskar
Još jedna lokacija s popisa svjetske baštine koja je prepuna prirodnih ljepota, a sastoji se od šest nacionalnih parkova. Dodana na popis 2007. zbog svoje biološke raznolikosti, a neke vrste mogu se naći jedino ovdje. No, 2010. lokacija je stavljena na popis onih koje su u opasnosti zbog pretjerane i ilegalne sječe drveća. Nisu samo drveća ta koja su ugrožena u Atsinanani. Dvadesetak vrsta lemura koji ovdje žive i koji bi se ovdje trebali osjećati sigurnim, ubija se zbog njihovog mesa.
Ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara, Tanzanija
Smještene na nekoliko tanzanijskih otoka, ruševine Kilwa Kisiwani i Songo Mnara, srednjevjekovni su gradovi koji svjedoče o Swahili kulturi i povijesti istočne Afrike. Uz palaču, zatvor i najstariju džamiju u istočnoj Africi, ove ruševine zadivit će svakoga tko je ikada želio istražiti naizgled izgubljeni grad. Nažalost, ‘izgubljeni’ epitet svrstao je ove ruševine na popis lokacija koje su u opasnosti. I dok traju napori da se one sačuvaju, nekontrolirani razvoj divlje vegetacije uvelike utječe na njihovo propadanje. Tu je još i globalno zagrijavanje, čijim djelovanjem se podiže razina mora koje bi ih uskoro moglo potopiti.
Liverpool Maritime Mercantile City, Velika Britanija
U opasnosti nisu samo lokacije koje se nalaze u državama ‘trećeg svijeta’. U 2012., Liverpool Maritime Mercantile City, skupina od šest povijesnih dijelova gradskog centra, smještena je na listu onih koje su u opasnosti. Prema UNESCO-u, pretjerana gradnja i razvoj područja doveli su do izolacije različitih dijelova umjesto da se isti integriraju u kontinuirani povijesni prikaz urbanog pejzaža, utječući podjednako na izgled i dušu lokacije. I dok je sudbina ostalih lokacija na ovom popisu nejasna, Maritime Mercantile City ima svijetlu budućnost. U sljedećih 30-ak godina jedan od najvećih svjetskih trgovačkih središta dobit će potpuno novi izgled.
Srednjevjekovni spomenici, Kosovo
Druga lokacija u Europi koja je u opasnosti, sastoji se od četiri crkve i samostana koji datiraju iz 13. i 14. stoljeća. Svojom jedinstvenom monumentalnom arhitekturom, ova lokacija svrstava se u sam vrh popisa svjetske baštine, kao savršeni primjer bizantsko-romaničke sakralne kulture. Ovi spomenici kulture na UNESCO-v popis lokacija u opasnosti, uvršteni su tijekom 2006. zbog političkih nestabilnosti u regiji. Od tog trenutka pa sve do danas, političke tenzije su se smanjile i spomenici su postali ponovno dostupni svim posjetiteljima. No, tu opasnost ne prestaje jer zbog lošeg upravljanja i nedovoljnog konzerviranja, oni i dalje propadaju pod zubom vremena.

dnevnik.hr