INTERVJU Fadil Novalić: Zaposleno 10.300 ljudi, to je pokazatelj rada Vlade


Fadil Novalić, premijer Vlade Federacije BiH, u razgovoru za Faktor napravio je kratki presjek dosadašnjeg rada izvršne vlasti u ovom entitetu na čijem je čelu, govorio je o zakonima koji će biti doneseni do kraja godine, novim radnim mjestima te ostalim pokazateljima rada Vlade.

Najavljeni planovi se ostvaruju, a Vlada, kaže premijer, ima jasno zacrtane ciljeve do kraja mandata. Neki od njih podrazumijevaju stavljanje “na noge“ određenih kompanija, a druge će, pak, biti likvidirane.

FAKTOR: Premijeru Novaliću, Vi i premijerka RS-a Željka Cvijanović početkom ove sedmice boravite u Washingtonu na okruglom stolu na Univerzitetu Johns Hopkins. Tema je godišnjica potpisivanja Daytona. Hoćete li mimo toga imati sastanke s međunarodnim kreditorima, eventualno nekim investitorima?

NOVALIĆ: Idemo tamo zbog obilježavanja Daytona, ali zapravo će se mnogo govoriti o Reformskoj agendi. Ona je papir koji je nastao, koji se tiče BiH i EU-a, ona je evropski papir. Sada je ideja da se Washington oficijelno upozna s tim dokumentom, onako kako je mi tumačimo. Drugo, imat ćemo na marginama tog skupa sastanke i s kongresmenima koji pokrivaju jugoistočnu Evropu, a i uže, Balkan.

Također, u utorak imamo sastanak s predstavnicima Svjetske banke, da odškrinemo vrata Svjetske banke radi kreditiranja. Ona reagira nakon Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Budući da smo zamahali pregovore s MMF-om, sada otvaramo i ta vrata. Na raspolaganju za razgovor bit će nam  onoliko ljudi koliko hoćemo, vjerovatno četiri zamjenika direktorice MMF-a Christine Lagarde. To su direktori za socijalna pitanja, penzioni sistem, podupiranje privrednih aktivnosti, malih i srednjih preduzeća…

Poslovna klima

FAKTOR: Iz Vlade FBiH, a i Vi osobno, naglašavate da je cilj kreiranje bolje investicione klime. Kako biste ocijenili do sada urađeno u vezi s tim, koji su naredni koraci?

NOVALIĆ: To je neizostavno pitanje koje prati rad svake vlade koja se zaklinje u ekonomski rast. Poslovna klima u najširem smislu podrazumijeva dvije stvari: ono što se vidi kao okruženje jednog poslodavca, koliko brzo se rješavaju sudski sporovi, koliko su parafiskalni nameti… Međutim, malo šira definicija uključuje i radnopravni zakon, poslodavstvo te uvjete na tržištu rada. Ta dva pitanja odvojili smo na dva i u Agendi, baš na naše insistiranje.

Dakle, poslovna klima i tržište rada, odnosno radnopravno zakonodavstvo. Poslovna klima je i to kakve ljude imate, kakvo je njihovo obrazovanje, kakve su im vještine, to da li ste „elastični“ u skladu s tržištem, možete li otpuštati radnike, možete li ih primati. Taj prvi dio koji se tiče uređivanja oblasti tržišta rada gotovo smo pa završili. Ove godine nam je to bila glavna tema. Mi smo rad Vlade FBiH nekako rasporedili po godinama u tom kontekstu.

Ove godine je to bilo tržište rada, socijalni problemi, penzioneri, rudari, vidjeli ste već kako smo prošli, te podupiranje zapošljavanja. Tu je bila i jedna restriktivna mjera smanjenja javne potrošnje kroz moratorij na zapošljavanje. Uređenje radnopravnog zakonodavstva završava se pred kraj godine sa zaključivanjem kolektivnih ugovora.

Sljedeće godine, osim podupiranja zapošljavanja, prioritet našeg rada je i formiranje privrednih sudova, sređivanje stvari kod stečajnih postupaka, parafiskalni nameti, registracione i procedure dobijanja dozvola. Tačno to ćemo uraditi naredne godine. Radi se o mukotrpnom poslu, ali pripreme vršimo već sada. Iduće godine praktično uređujemo sve ono što stvarno okružuje, što je potrebno jednoj kompaniji, od registracije do primjene zakona i prijema radnika.

FAKTOR: Kada je riječ o registraciji novih firmi, šta možemo očekivati? Često se čuje da je problem to što registracije i procedure dugo traju, komplikovane su. Šta nastojite dobiti, koji je to rok u okviru kojeg će neko moći registrirati firmu i kako mu olakšati?

NOVALIĆ: Sada imamo takvu situaciju da u Tuzli, recimo, to ide za 15 dana, a u Sarajevu treba pola godine i više. Isti zakon se konzumira na različite načine. Mi mislimo iščupati, ne znam bolju riječ, iz tog sistema i tamo gdje su nam bile službe društvenog knjigovodstva (SDK), instalirati grupu za registraciju.

Poslodavac ne treba da zna gdje mu je sjedište kantona ili gdje se nalazi, recimo, sud u Zenici za registraciju. Ako je on, primjera radi, iz Kalesije, on treba da može u svojoj općini otići u ured za registraciju firme, a šta će dalje raditi taj ured, kakve prepreke preskače, to nije problem poslodavca niti treba da to zna.

Mi ćemo zakonom ograničiti rok. Reći ćemo da je to 15 ili sedam dana i to za mlađe od 30 godina košta marku, a za starije recimo 500. Istu tu ispostavu želimo osposobiti i za dozvole, od urbanističkih do vodoprivrednih saglasnosti. Znate da je danas lakše otići pješke do Norveške, nego „izganjati“ sve to. Imamo moguća dva pristupa, da napravimo mjesta koji primaju dokumentaciju od poslodavaca i da poslodavci kasnije ne brinu šta se s tim događa ili da radimo giljotinu zakona. Uraditi giljotinu zakona u vrijeme kada vam treba saglasnost kantona i slično, to je Sizifov i dug posao, nama trebaju brza rješenja.

FAKTOR: BiH je prije nekoliko dana konačno dobila pozitivan izvještaj o napretku na evropskom putu. I to je dobro, ali u čemu konkretno građani mogu vidjeti taj napredak?

NOVALIĆ: Dobro pitanje, u suštini napredak je samo onda ako ga građani osjete. Nismo mi tu radi neke kvalifikacije EU-a, tu smo zbog sebe kao građana BiH. Kada smo preuzeli ovaj posao, prije svega odgovornost, zabilježili smo 13 parametara koje pratimo: bruto društveni proizvod (BDP), broj registriranih firmi, broj zatvorenih računa, broj uposlenih i neuposlenih i slično. Dakle, pratimo te parametre u FBiH i nama je pokazatelj za to jesmo li na pravom putu samo ako parametri rastu ili neki od njih koji treba da opadaju, da opadaju.

Ako oni rastu i opadaju, onda smo u pravu, onda radimo dobro. Ako oni koji treba da rastu zapravo opadaju, to je pokazatelj da nešto krivo radimo. Ono što mi imamo sada je da parametri pokazuju da radimo dobre stvari. Nama je veći BDP za proteklih devet mjeseci 1,9 posto, kada gledamo ovaj treći kvartal u odnosu na prošlu godinu, to je čak 4,4 posto.

Imamo industrijski rast, imamo izrazit rast izvoza. Prvi put smo ovog ljeta prebacili 60 posto, a 10 godina smo na 56 posto, i sada držimo tempo. Naravno, doprinos za to ima neki ekonomski rast u EU-u. Imamo povećan broj zaposlenih. Realne pokazatelje o tome imamo. U ovoj državi to ljudi zapravo ne znaju ni mjeriti. Ide se preko statističkog obrasca, koji preduzeće nije obavezno dati. Mi to gledamo preko Porezne uprave, na način da se vidi koji je otvoreni broj obrazaca za zapošljavanje i koji je broj zatvorenih. To su oni koji su legalno zaposleni, sve drugo je statistika.

Do 1. novembra imamo broj od 10.300 novozaposlenih ljudi. Takav rast zapošljavanja nije bio u proteklih šest godina. Da li je to do vanjskih ili vanjskih i unutrašnjih faktora? Ono što mi znamo jeste da smo radili tačno ono što odgovara poslodavcu, mada smo često bili i socijalno izloženi. Rekli smo poslodavcima šta ćemo uraditi, ubacili smo to u Agendu i rekli: ovo ćemo uraditi u julu, ovo u martu sljedeće godine, ovo u novembru. Tako se i ponašamo. Imamo intenzivne kontakte s poslodavcima, govore nam šta oni žele, mi šta možemo uraditi. Javnost to često ne razumije, možda smo krivi, možda trebamo bolje objašnjavati.

Rješenje za preduzeća

FAKTOR: Ljetos ste napravili kategorizaciju privrednih društava u tri kategorije. Za neke ste rekli da ćete ih prodati, u neke vrijedi ulagati… Šta ste do sada napravili od toga?

NOVALIĆ: U sve te tri grupe radimo određene poslove. U prvoj grupi strateških preduzeća gledamo gdje su slabosti. Slabosti su u rudnicima i Željeznicama FBiH. Telekomi posluju vrlo zadovoljavajuće, pošte također, kao i Autoceste FBiH i Elektroprivreda BiH. Ako uzmemo Željeznice, one imaju problem, i tamo smo pozvali čak i Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) da nam pomognu u restrukturiranju Željeznica.

Potpisali smo i sporazum s rudarima i to izvršavamo. To je strateških 18 preduzeća. Imamo 22 preduzeća koji imaju poteškoće, od Hidrigradnje, Borca, blok firmi u Tuzli, pa i Pretis, koji proizvodi, ali ima probleme. Njih smo svrstali u preduzeća s poteškoćama. Tu smo, moram priznati, zamolili Ambasadu Britanije da imenuju, da se plati i dovede uprava, čak da se dovedu i međunarodni stručnjaci koji će se pozabaviti restrukturiranjem tih preduzeća.

Nakon ulaska u svako od tih preduzeća reći će se šta se djelimično restrukturira, šta se gasi, šta se likvidira, šta se kompletno restrukturira. U zavisnosti od toga da li je preduzeće strateško, vratit će se u ta strateška, a ako nije, ide u one za privatizaciju. Intencija je da se osim strateških preduzeća sve privatizira. Država je najslabiji upravljač firmi koje su na tržištu. Tu moramo biti realni.

Drugo, što se tiče grupe firmi s poteškoćama, mi ovdje u Vladi imamo savjetnika iz Price Waterhouse Coopersa, pa on radi na restrukturiranju Agrokomerca, spremamo se za to, nadzire se Hidrogradnja, Borac Travnik, Krivaja Zavidovići… Za sve to imamo biznis plan i počinjemo otpakivati problem po problem. U suštini, ta preduzeća će se ili maknuti s tržišta ili vratiti u nekom „recikliranom“ obliku. Nefunkcionalno ćemo likvidirati.

FAKTOR: Šta možemo očekivati do kraja godine  u pogledu usvajanja reformskih zakona?

NOVALIĆ: Mi bismo voljeli da do kraja 2015. možemo donijeti četiri zakona, odnosno pet, jer su dva iz penzione oblasti. Voljeli ili ne, tri moramo. Dakle, ova dva koje smatramo setom penzionih zakona, tu je povezivanje radnog staža. Jako bismo željeli da se u ovom periodu usvoji i zakon o šumama, čime ćemo se od naredne sedmice intenzivno baviti.

Voljeli bismo da se usvoji i zakon o turizmu. Ovo su reformska pitanja, svi zakoni imaju veliki utjecaj na rast. U oblasti šuma može se dati još 10.000 radnih mjesta, turizam ne samo da može dati radna mjesta, on ih već ima, ali nismo zakonom sve to obuhvatili. Turizam je ove godine narastao za 28 posto. Sada gledamo zakone koji donose nova radna mjesta i društvenu korist. Gledamo i zakone koji mogu biti poremećaji, a morate priznati da nepovezan radni staž to jeste. Rješavamo pitanja uvezivanja radnog staža.

 Ispod Agende ne može

Premijer Novalić je ocijenio i šta će osobno smatrati uspjehom, ali i uspjehom Vlade koju predvodi, na kraju mandata koji mu je povjeren.

– Ja sam, a vidim da sam i u Vladi srećom, dobio dosta tehnokrata, koji kvantificiraju ciljeve. Možemo se mi hvaliti da smo dobri, ali stvarno smo dobri samo ako pokazatelji tako kažu. Osobno bi uspjehom smatrao ako uspijemo provesti Reformsku agendu. U nju smo smjestili sve bitno i smatramo je minimumom naših očekivanja. Nismo mi odustali ni od onog svog programa koji umjesto 51, koliko ima Agenda, broji 143 tačke i seže daleko dublje u strukturu društva. Agenda je ono ispod čega se ne može.

Izvor: inmedija.ba

Leave a Reply

Your email address will not be published.