Milo Đukanović za “Avaz”:Najbolja zaštita za balkanska društva su evropske i euroatlantske integracije


Milo Đukanović, predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i kandidat za predsjednika Crne Gore, dao je ekskluzivan intervju najtiražnijem i najutjecajnijem dnevnom listu u Bosni i Hercegovini „Dnevnom avazu“.

Predsjednički izbori održat će se u nedjelju, 15. aprila, i Đukanović slovi za apsolutnog favorita.

Primjer za ugled

Kakvim ocjenjujete odnose BiH i Crne Gore? Ima li otvorenih pitanja i kako ih riješiti?

  • Dobrosusjedska i regionalna saradnja predstavljaju jedan od prioriteta naše državne politike. U tom kontekstu, odnosi s Bosnom i Hercegovinom, utemeljeni na međusobnom uvažavanju i prijateljstvu, mogu služiti za primjer. Posljednjih godina obostrano se radi na unapređenju tih odnosa, prije svega u ekonomskoj sferi i boljem saobraćajnom povezivanju.

Vjerujem da zajedničke vrijednosti koje dijelimo, dobrosusjedski odnosi, kao i obostrana posvećenost evropskim i euroatlantskim integracijama, predstavljaju trajnu osnovu naših bilateralnih odnosa, ali i ključ jačanja stabilnosti i razvoja regiona u cjelini, što je u našem zajedničkom interesu.

Crna Gora je članica NATO-a. Može li BiH očekivati, ako već to ne dobiva, lobiranje Crne Gore u Alijansi za aktiviranje MAP-a što prije?

  • Tokom procesa pristupanja Crne Gore NATO Alijansi isticao sam da je upravo integracija cijelog regiona preduvjet njegove stabilnosti, ekonomskog i demokratskog razvoja. To govorim i sada. Na svim međunarodnim adresama potenciram potrebu jačanja ne samo politike otvorenih vrata nego i politike snažnih podsticaja zemljama zapadnog Balkana da svoju budućnost definiraju kao evropsku (euroatlantsku). To je, naravno, najvažnije za naš region, ali, ne manje od toga, i za stabilnost evropskog kontinenta.

Naravno, znam da je uspješnost u realizaciji reformi i dostizanja standarda, posebno u pogledu vladavine prava, kao i saradnje u regionu i rješavanje problema u susjedskim odnosima, najbolji put da region sam pomogne sebi. Ali, mislim da i naši sadašnji, a i budući partneri, posebno EU, mogu i trebaju više da urade, kako na planu potenciranja jasne i dogledne vizije ujedinjene Evrope tako i stručne i materijalne pomoći regionu zapadnog Balkana, prije svega u razvoju infrastrukturnih veza s EU da bi dinamizirali razvoj i tako stvorili uvjete za bržu integraciju.

S takvim uvjerenjima i očekivanjima Crna Gora će nastaviti podržavati i pomagati Bosni i Hercegovini u procesima integracija.

Crna Gora je najviše odmakla na putu ka EU. Kada očekujete ulazak u EU? Je li 2025. predaleko? Ili je to realističan rok za pristupanje?

  • Crna Gora je pred vratima EU. Pripadnost evropskom sistemu vrijednosti i želja da u skorijoj i doglednijoj budućnosti dosegnemo evropski kvalitet života, naš je slobodan izbor za koji vjerujemo da će nam omogućiti ostvarivanje najvažnijih nacionalnih interesa, kao i očekivanja građana Crne Gore.

Na tom putu imamo puno povjerenje Evropske unije, koja nam pomaže da obavimo društvene reforme, preobražaj i modernizaciju društva da bismo postali organski dio savremene evropske civilizacije.

Mislim da su kvalitetno urađene reforme i istinski preobražaj neuporedivo važniji od rokova, jer samo tako možemo računati na ravnopravnu, dakle, dostojanstvenu poziciju u Uniji. Ipak, vjerujem da ćemo biti prva sljedeća članica Evropske unije i mislim da ćemo to ostvariti u sljedećem petogodištu, jer predano radimo na svim preostalim obavezama iz pregovaračkog procesa.

Kada kažem da ćemo u tom vremenskom horizontu ostvariti svoj evropski cilj, prije svega, mislim da ćemo do tada biti interno spremni da ispunimo sve obaveze u kući koje se očekuju od zemlje aspiranta.

Ali kao što znamo, odluka o proširenju ne zavisi samo od naše spremnosti. To je i politička odluka Evropske unije i zavisi od okolnosti u samoj zajednici, kao i od globalnog konteksta. Sudeći po pozitivnim ocjenama i ohrabrenjima koja se čuju iz Unije povodom naših rezultata, optimista sam u pogledu vremena koje će proći prije nego što Crna Gora ravnopravno stane u red ovog saveza.

Regionalna saradnja

Na putu ka EU jedan od ključnih kriterija jesu i dobrosusjedski odnosi. Čini se da je Crna Gora jedina u regionu koja nema nekih velikih otvorenih pitanja sa susjedima. Kako ste to postigli?

  • Tačno, Crna Gora već dugo nema otvorenih pitanja koja ugrožavaju naše odnose sa susjedima. Ponosni smo na odnose povjerenja i saradnje s državama regiona. Lično sam veoma zadovoljan jer sam bio u prilici da doprinesem izgradnji takvih relacija.

To je za nas oduvijek bilo veoma važno, i zbog nepokolebljivog opredjeljenja da Crnu Goru razvijamo kao multietničku demokratiju.

Mi, u Crnoj Gori, smo iskreno usredsređeni na ostvarivanje svojih nacionalnih interesa, i svjesni smo zavisnosti ostvarivanja tog cilja od regionalne stabilnosti, kao i potrebe da ti interesi uvijek budu u dosluhu s našim evropskim i euroatlantskim ambicijama.

Zato dobro razumijemo i poštujemo odluke drugih država.

Naravno, dobri odnosi u regionu su uvjet stabilnosti i ekonomskog razvoja svake države. Nadam se da ćemo svi zajedno raditi na otklanjanju problema, otvorenih još iz vremena ratne krize na prostoru bivše Jugoslavije, koji su objektivno i dalje neuralgične tačke regionalne stabilnosti. I da će naredni period biti dominantno obilježen razgovorima o ekonomskoj i kulturnoj saradnji i zajedničkoj evropskoj budućnosti.

Odnosi u regionu nisu nimalo idilični. I sama Crna Gora ima povremenih „trzavica“ sa susjedima. S Kosovom je jedva ratificiran dogovor o razgraničenju. Sa Srbijom svako malo imate  nekih nesuglasica. Srbija je korištena kao platforma za pokušaj državnog udara prije dvije godine. Kako se nosite s tim izazovima i imate li neki „recept“ za rješavanje problema? Nije dobro kada je Balkan poligon za odmjeravanje snaga velikih sila, a zvanična Moskva upravo Balkan tako i tretira.

  • Tačno je, odnosi u regionu ni danas nisu lišeni problema. Ali, bilo bi veoma važno da svi zajedno ne dozvolimo da bilo koji od njih zamagli jasnu viziju evropske perspektive razvoja, koja nas je u postdejtonskom periodu veoma uputila na potrebe obnove povjerenja i međusobnu saradnju.

U tom kontekstu rješavamo i sva sporna pitanja koja se pojave u odnosima sa susjedima. Ugovor o granici s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom je ratificiran. Odnosi sa Srbijom su bolji nego što su bili ikada, od početka jugoslovenske krize 90-ih.

Nema tu posebnog recepta. Vodič nam je svježe iskustvo da makar i veoma respektabilna interna stabilnost na koju smo u Crnoj Gori posebno ponosni, ne znači mnogo, ukoliko živite u nestabilnom i ratom pogođenom regionu. Dobro se sjećamo, tih godina u Crnoj Gori nije bilo investicija ni trgovinskog ni turističkog prometa. Jedini promet preko naših granica bio je promet izbjeglica. S tom sviješću pristupamo uređivanju odnosa sa susjedima.

Već sam više puta kazao, involviranost velikih sila na Balkanu nije ništa novo. Najnoviji pokušaj upliva interesa Rusije samo je potvrda takvog iskustva. I ovog puta, to je refleksija poremećenih odnosa među velikima na globalnoj sceni. Nema bolje zaštite za balkanska društva od tih pritisaka do evropske i euroatlantske integracije.

Poziv Bošnjacima iz dijaspore da se uključe u aktivnosti u Crnoj Gori

Ima li prostora za poboljšanje položaja Bošnjaka u Crnoj Gori? Koja su to pitanja koje Bošnjaci Crne Gore mogu očekivati da ćete riješiti u mandatu predsjednika Crne Gore?

  • Crna Gora je prepoznatljiva po multietničkom skladu. U svakoj prilici podsjećam na ogroman doprinos koji su manjinski narodi dali svim dostignućima u novijoj političkoj historiji Crne Gore.

S druge strane, Crna Gora je kroz historiju, a i danas, pokazivala riješenost da poštuje prava manjina i izgrađuje građansko društvo.

Veoma smo otvoreni za svaku ideju unapređenja kvaliteta državne politike. Kao konstituenti vlasti, Bošnjaci u Crnoj Gori učestvuju u svim strateškim državnim odlukama. Uvijek, naravno, postoji prostor za još bolja rješenja svih pitanja pa i onih za koje su manjine posebno zainteresirane.

S obzirom na to da je veliki broj naših građana Bošnjaka u dijaspori, mislim da je važno da u budućnosti više radimo na povezivanju s njima i da motiviramo njihovo aktivnije učešće u razvoju Crne Gore, posebno sjevernog regiona, odakle najčešće potječu, zaključio je Đukanović u razgovoru za “Avaz”.

 

Izvor:Avaz.ba