Nova regulativa u Hrvatskoj mogla bi biti zamašnjak novog biznisa


Pokazalo se da ljudi ne vjeruju sustavu. Nisko je povjerenje u institucije, a smatraju da ih država i zakoni neće zaštititi.

Svega deset dana do stupanja na snagu nove EU regulative za zaštitu osobnih podatka GDPR-a, Ekonomski institut iz Zagreba objavio je rezultate četverogodišnjeg istraživanja koje ukazuje da bi nova regulativa u Hrvatskoj mogla biti zamašnjak novog biznisa.

Pojavu su opisali kao “račun privatnosti” i u osnovi predstavlja kopiranje Facebookovog poslovnog modela na druge industrije. Jelena Budak, voditeljica projekta  Extended Model of Online Privacy Concern – Pricon iz Ekonomskog instituta kaže da je račun privatnosti prilika za jačanje online trgovine u Hrvatskoj.

Manje e-trgovine
“U Hrvatskoj je zamijećen jedan fenomen, koji su neka druga istraživanja u manjim skupinama potvrdila u drugim zemljama, a to je da postoji račun privatnosti. Korisnici u Hrvatskoj, znači, spremni su se odreći ćemo se djela privatnosti da bi dobili neke pogodnosti i to je dobra poslovna prilika”, kaže Budak. Navodi da je Pricon istraživanje pokazalo da je 68 posto ispitanika u posljednje vrijeme kupovalo online, ali vrlo rijetko, odnosno 0,18 puta mjesečno. Budak kaže da se u odnosu na analize provedene u SAD-u jasno vidi da je raširenost e-trgovine u Hrvatskoj znatno manja i da tome uzrok možemo tražiti u nepovjerenju u sustav i njegove entitete. Prema istraživanju građani u Hrvatskoj su relativno zabrinuti za privatnost.

Na skali od 1-5 prosječna ocjena razine zabrinutosti je 3,5 pri čemu je ne ovisi o spolu već stupnju obrazovanja, starosti, znanju o tehnologiji i izloženosti kriminalu uzrokovanom krađom osobnih podataka. Slabije obrazovani, stariji, građani s višim tehničkim znanjima i oni koji su bili žrtve cyberkriminala, više strahuju za privatnost. “Ljudi kod nas ne vjeruju sustavu. Nisko je povjerenje u institucije, a posebno je začuđujuće da smatraju da ih država i zakoni neće zaštititi. To isto smatraju i za kompanije”, kaže Budak.

Navodi da to ostavlja vrlo veliki prostor za poslovni uspjeh onih hrvatskih tvrtki koje mogu pokazati i zadobiti povjerenje građana.

“Znači one tvrtke koje korisnicima kažu – mi štitimo vašu privatnost, nećemo vam nikada vam slati spam niti vaše podatke prodavati drugima – a kako takve principe kroz regulativu želi uvesti i GDPR, zapravo je pitanje koje će tvrtke prve prepoznati taj moment i znati iskomunicirati to korisnicima”, kaže Budak. Dodaje da je to važno, jer malo više od 50 posto ispitanika svrstalo se u kategoriju onih kojih su zabrinuti za privatnost. Ekonomski se to odražava, pojašnjava Budak, kroz to da su takvi korisnici skloni online prelistati katalog proizvoda, ali ne i ostaviti broj svoje kreditne kartice. Jednako tako skloni su ne davati cjelovite informacije ili ako su na to prisiljeni, onda daju lažne informacije.

Bez interesa regulatora
“To neće riješiti samo uvođenje regulative, poput GDPR-a, jer hrvatski korisnici smatraju da ih regulativa, kao ni hrvatske institucije, uopće ne štite”, kaže Budak. Znakovito, na Pricon konferenciju, koja se održala u ponedjeljak u Zagrebu, nije došao nitko iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), državno tijela koje je u Hrvatskoj zaduženo za nadgledanje provedbe GDPR regulative.

“Hrvatski regulator se nije pojavio na konferenciji, ali je sudjelovao u istraživanju. O AZOP-u ne znamo mnogo, barem na temelju javno dostupnih podataka. Aktivno su radili na promociji GDPR-a, ali svejedno nemamo znanja o tome što rade. Naše istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj postoji nisko znanje o privatnosti i nisko uvjerenje građana da će naš regulator nešto napraviti po tom pitanju”, zaključuje Budak.

poslovni.hr