Krastavac štit od bolesti, evo kako


HRANA / LIJEK Postoji mnoštvo sorti

Krastavac uklanja nakupljene toksine, podstiče rad bubrega i žuči

 - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

Krastavac nije samo obična namirnica

Krastavac (Cucumis sativus) biljna je vrsta iz porodice Cucurbitaceae. Postoji mnoštvo sorti koje se uzgajaju širom svijeta. Nije tačno poznato odakle potiče, ali po nekim izvorima njegova postojbina je sjeverna Indija, dok je to po drugim tvrdnjama tropska Afrika. 

Energetska vrijednost svježeg oljuštenog krastavca iznosi 12 kcal na 100 grama. Najviše sadrži vode, a zatim 2,16 procenata ugljenih hidrata, 0,59 posto bjelančevina i 0,7 posto masti.

Veliki procenat vode čini krastavac odličnim diuretikom, tako da uklanja nakupljene toksine, podstiče rad bubrega i žuči. Zbog dijetalnih vlakana podstiče rad debelog crijeva i štiti organizam od kancerogenih materija.

Kalij koji krastavac sadrži podstiče fleksibilnost mišića i pomaže u normalizaciji krvnog pritiska.

Krastavac nije samo obična namirnica. On se može nanijeti na kožu u slučaju natečenih očiju, opekotina ili iritacije kože. Ekstrakt krastavca se upotrebljava u proizvodnji preparata za pomlađivanje kože.

Blagi umirujući uticaj ovog povrća pripisuje se sadržaju kofeinske kiseline i vitaminu C koji sprečavaju zadržavanje vode i daju specifičan osjećaj hlađenja.

Kod osoba sa osjetljivim rukama, kora krastavca se može iskoristiti da blago umiri kožu iritiranu snažnim deterdžentima i toplom vodom tokom ručnog pranja.

Sok od krastavaca blagotvoran je kod krvarenja desni i bolesti zuba, a ova namirnica pomaže i kod reume.

S obzirom na to da su krastavci veoma osjetljivi na toplotu, prilikom kupovine treba odabrati nešto tvrđe, ravnomjerno zelene plodove oblih krajeva. Ako primijetite manje izbočine ili drugu nijansu zelene boje, bolje ih izbjegavajte, iako to ne mora značiti i lošiji kvalitet.

Žuta boja krastavca definitivno je loš znak, jer je takav plod gorak, dok one smežuranih krajeva i meke u sredini treba izbjegavati. Manji krastavci manje su gorki, a tanji imaju manje sjemenki.

Prilikom kupovine obratite pažnju da li se radi o domaćim ili krastavcima iz uvoza. Uvozni su upakirani u najlon i presvučeni slojem voska koji im produžava rok trajanja. Zato, ako koristite cijele, neoguljene krastavce, odlučite se za domaće, jer oni nisu tretirani.

Poslije kupovine čuvajte ih u frižideru do nedjelju dana. Najbolje ih je ipak upotrijebiti dok su najsvježiji, dan-dva od kupovine. Ako volite jelo ili salatu sa korom, obavezno operite krastavac pod mlazom. Kora može biti gorka, pa se može prenijeti i na ukus gotovog jela ili salate.

Najbolje se kombiniraju sa mliječnim proizvodima pa se zbog toga u kuhinjama širom jugoistočne Europe priprema salata od krastavaca uz nezaobilazan jogurt ili kiselo mlijeko.

Opšta preporuka za one koji teško vare ovo povrće jeste da ga isjeku na manje komade, posole i ostave nekoliko sati u frižideru prije jela.

Krastavci su često jedan od osnovnih sastojaka mnogih istočnjačkih jela. Koriste se i za dekoraciju jela i salata, kada se reže u obliku spirala, zvjezdica ili drugih oblika, pomoću specijalnih noževa.

Kada ga režete za salate, možete ga izrezati uzdužno u štapiće ili poprečno na kockice ili kolutove. Kombinujte krastavce sa paradajzom, paprikom i sirom uz maslinovo ulje ili pronađite neku svoju kombinaciju.

Od minerala krastavac sadrži: kalija (136 mg), fosfor (21 mg), kalcij (12 mg), željezo (0,22 mg), cink (0,17), mangan (0,07 mg), bakar (0,07 mg) i selen (0,1 mg).

Od vitamina tu su vitamin C (3,2 mg), vitamini Be kompleksa – tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,03), niacin (0,04 mg), pantotenska kiselina (0,24 mg), piridoksin (0,05 mg), kolin (5,7 mg) i vitamin K (7,2 mg). U 100 g svjež krastavac sadrži 0,7 mg biljnih vlakana.

avaz.ba