Mnogi europski gradovi ‘ratuju’ protiv dizelaša: “zona male emisije” i “taksa za zagađenje” samo su neke od mjera


Hamburg je u svibnju postao prvi njemački grad koji djelimično u dva sektora zabranjuje promet određenih automobila s dizelskim motorima.

U Europi je proglašen rat protiv vozila koja najviše zagađuju. Simbolički ili drastičnije, nekoliko gradova je donijelo mjere kako bi ograničilo prisustvo automobila u svom centru.

Hamburg je u svibnju postao prvi njemački grad koji djelimično u dva sektora zabranjuje promet određenih automobila s dizelskim motorima. Tu odluku, pažljivo popraćenu u Njemačkoj, zemlji automobila, slijedili su drugi gradovi: Stuttgart, Frankfurt i Berlin.

Kako prenosi N1, pješaci i romobili su na Champs-Élyséesu: Gradska kuća Pariza je u rujnu uvela “Dan bez automobila”, potpunim izbacivanjem automobila s glavnih avenija između 11.00 i 18.00 sati i sada to priređuje svake prve nedjelje u mjesecu u drugom dijelu grada.

Nakon pokretanja tog eksperimenta, petnaest najzagađenijih francuskih gradova, uključujući Marseille, Nicu, Lyon i Strasbourg, obavezalo se do 2020. godine uvesti “područja slabog zagađenja” uz ograničenje kretanja vozila koja najviše zagađuju.

Rim je u veljači najavio da će u centru zabraniti dizelske automobile 2024. godine. Taj grad je 2013. godine već odlučio zabraniti promet pokraj Koloseuma da bi zaštitio taj svoj spomenik, koji je pocrnio od zagađenja, a i strukturalno propada. Milano je također odlučio zabraniti dizelske motore od 2025. godine. Glavni grad Lombardije je također najavio da će 2030. godine gradom moći voziti samo vozila na električni pogon, što znači da tada neće na ulicama biti vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem.

U glavnom gradu Belgije, 1. siječnja 2018. uvedena je “zona male emisije” zagađujućih plinova, da bi se iz tog područja izbacili najveći zagađivači – dizel vozila. Ta mjera ovisi od njihove starosti i normi o sastavu ispušnih plinova. Svake godine će tako biti isključeno sve više vozila. Prekršaj se kažnjava novčanom kaznom od 350 eura.

Vozači vozila koja najviše zagađuju moraju plaćati novu, “taksu za zagađenje” od oko 10 eura dnevno, ako voze centrom Londona, jednim od najzagađenijih gradova u Europi. Od 2003. godine taj grad već ima “taksu za gužvu”, od ponedjeljka do petka, uz izuzeće za električne automobile i motore s vrlo malom emisijom zagađujućih plinova.

U Madridu, od 23. studenog, gradski centar će biti zabranjen za vozila koja najviše zagađuju, odnosno za dizelske motore proizvedene prije 2006. godine, i za benzinske motore od prije 2000. godine. Po Gradskom vijeću, ta odluka koja se ne odnosi na stanovnike centra, pogađa između 17 i 20 posto automobila registriranih u Madridu i trebalo bi smanjiti emisije dušikovog dioksida za 40 posto.

Vožnja automobilom postala je luksuz u Amsterdamu. Taj nizozemski grad naplaćuje godišnju naljepnicu koja omogućava parkiranje privatnih automobila na ulici. To je nadoknada za zauzimanje javnog prostora. Taj biciklistički grad također uređuje ogromne parkinge za bicikle u blizini glavnih železničkih stanica kako bi ohrabrilo ljude da ne koriste automobile.

U slučaju maksimalnog zagađenja zraka, obično zimi, općina Oslo može zabraniti kretanje dizel-vozila određenih dana.

Glavni grad Norveške je također zamislio niz mjera koje su smetnja za sva vozila: ukinuto je 700 parkirališnih mjesta, uvođenje zona onemogućava da se autom prođe kroz centar, ulice su pretvorene u pješačke i poskupjela je gradska putarina.